Lili Marleen - jedna pjesma obilazi svijet

Jedna se zvala Betty, ali su je zvali Lili, a radila je u prodavaonici povrća. Druga je bila bolničarka i zvala se Marleen. Mladi vojnik koji je morao držati stražu pred vojarnom volio je obje i to toliko da ih je ovjekovječio u jednoj pjesmi, u kojoj se dvije djevojke stapaju u jedan lik: Lili Marleen. Tekst tog najuspješnijeg njemačkog šlagera 20. stoljeća nastao je još u Prvom svjetskom ratu kao dio jedne zbirke pjesama. Pjesnik Hans Leip tada nije mogao ni slutiti što će se sve dogoditi s njegovim stihovima. Jedan od autora knjige s CD-om Volker Kuehn priča:

«Mislio sam da je to krajnje zanimljiva priča o tome kakav je put prevalila Lili Marleen. Jer, na početku se ta pjesma smatrala potpunim neuspjehom. Prva ploča nije skoro uopće nailazila na kupce. Tek su Drugi svjetski rat i činjenica da su tu pjesmu njemački vojnici svako veče poput svojevrsne himne svirali na vojnoj radijskoj postaji Beograd poput virusa proširili Lili Marleen po čitavom svijetu. Britanci, Amerikanci, i tko god je još tu pjesmu čuo na kratkim valovima, napravili su od te pjesme to što jest bez obzira što je pripadala njihovim neprijateljima. Ta se pjesma i danas pjeva, na CD-u uz knjigu nalaze se i druge manje poznate verzije poput na primjer japanske koja je tamo mjesecima bila na prvom mjestu top-lista.»

Širom svijeta Lili Marleen je otpjevalo na stotine izvođača. Frank Sinatra, Perry Como, Milva, bezbrojni orkestri i jazz-bandovi, Eric Burdon u rock-verziji, Amanda Lear kao disco-hit i naravno, uvijek iznova Lale Andersen, dotad nepoznata pjevačica iz Bremenhavena koja je s Lili Marleen postigla svjetsku slavu. Volker Kuehn nagađa u čemu je tajna tog uspjeha:

«Hans Leib, koji je napisao tu pjesmu, smatrao je da je ona loša. On je uvijek rekao kako je napisao i bolje pjesme, a također se uvijek iznova uzrujao zbog toga što je tu pjesmu pjevala žena. To je u stvari priča jednog muškarca, koji pod svjetiljkom govori o svojoj velikoj ljubavi i zna da odlazi u rat. Mislim da je upravo ta mješavina tajna te popularnosti. Dakle, sreća i odricanje, bol zbog rastanka i nejasna mogućnost završetka te veze, pa možda čak i kroz smrt vojnika. Ta mješavina, koja budi brojne osjećaje, uzrok je tome što tu pjesmu vojnici nisu doživjeli kao ratnu, nego ponekad čak i kao antiratnu, dakle kao mirotvornu poruku koja je pomalo tješila u ono vrijeme genocida.»

Lucie Mannheim snimila je tu prepravljenu verziju 1943. godine za britansku radijsku postaju BBC u Londonu. Lili Marleen se pjevalo doslovno na svim bojišnicama. O tome svjedoče originalne snimke na sedam CD-a, nastale u doba Drugog svjetskog rata. U pratećoj knjizi sve su te verzije dokumentirane i kronološki poredane. Popularnost te pjesme nije umanjena ni nakon rata, što pokazuju brojne snimke iz 50-ih, 60-ih i 70-ih godina.

U 526 minuta na sedam CD-a Lili Marleen je snimljena točno 192 puta, među kojima i ova verzija legendarne njemačke glumice Marlene Dietrich. To se sigurno ne može slušati jedno za drugim, prije je to za proučavanje, odlaganje i ponovno preslušavanje. Jasno je da pitanje, zašto je ta pjesma bila i ostala uspješna, nije konačno odgovoreno ni ovom knjigom s CD-om, no to je dokaz da je dobra pjesma jednostavno neuništiva.