1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Koliko sme da zaradi jedan poslanik?

7. oktobar 2012.

Socijaldemokratski političar, Per Štajnbrik, kandidat je svoje stranke u trci za kancelarsku fotelju. Ali najpre mora da se obrani od kritika da previše zarađuje za jednog političara.

https://p.dw.com/p/16LtQ
Banker mit Bonus Banker mit Bonus © granata68 #28961772
Symbolbild SchmiergeldFoto: Fotolia/granata68

Nedelju dana nakon što je Per Štajnbrik proglašen za kandidata za kancelara Socijaldemokratske stranke Nemačke (SPD) na parlamentarnim izborima iduće godine, politička konkurencija i mediji su otkrili da ovaj političar slovi za jednog od najtraženijih govornika na raznim kongresima i skupovima. To je, s obzirom na opšteprihvaćenu stručnost i elokventnost nekadašnjeg ministra finansija i jasno. Ipak, medije i konkurenciju ne zanimaju sadržaji Štajnbrikovih predavanja, nego više izdašni honorari koje dobija za svoja izlaganja. Leva opozicija u Bundestagu Štajnbrika je već nazvala "kraljem honorara Bundestaga". I odjednom se rasplamsala rasprava o tome koliko jedan političar sme da zarađuje pored svoje poslaničke plate i šta od toga mora javno da obznani.

Nepregledan sistem

SPD je demohrišćanima i liberalima, koji su pokrenuli hajku, prebacio da su upravo oni ta politička snaga koja se do sada protivila povećanju transparentnosti kada su u pitanju dodatni prihodi političara.  Pri tom se zapravo rasprava ne vodi oko pitanja da li političari smeju i dodatno da zarade koji evro. Bivši ministar ekonomije Rajner Briderle (Liberalno demokratska stranka) smatra da je čak i poželjno da poslanici u parlamentu nisu samo "državni službenici" nego osobe koje dolaze iz "pravog života" i u tom pravom svetu i zarađuju. Mnogi poslanici u Bundestagu i dalje rade u svojoj oblasti, pri čemu se u većini slučajeva uglavnom radi o poslu pravnika. Takva i slična plaćena zaposlenja izvan Bundestaga ne smetaju ni organizaciji Transparensi Internešenel. Ipak, problematičan je način na koji poslanici javno objavljuju svoju dodatnu zaradu. To je mnogima trn u oku jer nema transparentnosti. Tako su poslanici dužni da prijave visinu svoje izvanparlamentarne zarade u skladu sa nivoom zarade. Nivo 1 od 1.000 do 3.000 evra; nivo 2 do 7.000 evra, te nivo 3 preko 7.000 evra godišnje. Problematičan je nivo 3 jer poslanik koji prijavi zaradu u ovoj kategoriji nije dužan da navede sumu nego samo kategoriju. Tako nije vidljiva razlika između onog poslanika koji je zaradio 7.000 i onog koji je zaradio 250.000 evra. Mesečna plata poslanika u nemačkom Bundestagu inače iznosi (uključujući tzv. paušalu za troškove) 11.600 evra.

Der Kanzlerkandidat der Sozialdemokraten für die Bundestagswahl 2013, Peer Steinbrück sitzt am 05.10.2012 in Hamburg bei der Akademischen Feier der Bucerius Law School, und wird zu dem Thema "Europa braucht Überzeugung: Neues Vertrauen für die Zukunft" sprechen. Foto: Angelika Warmuth/dpa
Per ŠtajnbrikFoto: picture-alliance/dpa

Do poslednjeg centa

Već odavno se javljaju oni koji smatraju da bi tabela s prikazom zarada morala da bude preciznija. Transparensi Internešenel ide još dalje i traži da se objavi tačan iznos svih prihoda "do zadnjeg centa".  Još veći trn u oku posmatrača rada narodnih poslanika jeste nedovoljno transparentan sistem praćenja izvora zarade. Poslanik za govor na kongresu neke interesne grupe (recimo udruženja lekara) svoj honorar dobija od agencije koja ga je angažovala. To znači da je on na svojoj internet stranici dužan da objavi samo ime agencije, ali ne i udruženja koje mu je (često vrlo dobro) platilo da se pojavi na njenom skupu. Transparensi Internešenel je tu jasan: birač mora da ima uvid u to ko plaća njegovog zastupnika.

Autori: Dirk Kaufman / Nenad Krajcer

Odg. urednica: Ivana Ivanović