1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Žarulji odzvonilo!

Gero Rueter/Anto Janković31. kolovoza 2012

Od prvog rujna ove godine u Europskoj uniji se ne smiju proizvoditi nikakve žarulje, ni one od 25 vati. Trgovine smiju još rasprodati postojeće zalihe. Za osvjetljavanje se preporučuju svjetlosne diode – LED.

https://p.dw.com/p/161JN
Ein Energiesparhelfer schraubt am Mittwoch (18.07.2012) eine alte Glühbirne aus einer Lampe in einer Wohnung in Berlin. Bei der Aktion Stromsparcheck soll der Energieverbrauch in Einkommensschwachen Haushalten verringert und damit deren Kostenbelastung reduziert werden, gleichzeitig erhalten Langzeitarbeitslose über ihre Tätigkeit als Stromsparhelfer die Chance auf einen Wiedereinstieg ins Berufsleben. Foto: Markus Heine dpa/lbn (zu dpa "Die Stromspar-Helfer" vom 22.07.2012) +++(c) dpa - Bildfunk+++
Foto: picture-alliance/dpa

Samo pet posto utrošene električne energije žarulja pretvara u svjetlo. Zato su još 2009. zabranjene one od preko 75 vati, zatim one od 60 i 40 vati. Sad su na red došle i žarulje od 25 vati.

Svjetiljka sa svjetlosnim diodama
Svjetiljka sa svjetlosnim diodamaFoto: DW/Gero Rueter

Kako onda osvjetljavati stanove i urede? Stručnjaci u Njemačkoj su testirali halogene lampe, takozvane štedne svjetiljke s plinom i svjetlosne diode. Najbolje ocjene su dobile svjetlosne diode. One nisu štetne za okoliš, dugo traju, odmah nakon uključenja daju dobro svjetlo i troše malo struje – do 90 posto manje nego obične žarulje. Zasad su, istina, još skupe, ali vijek trajanja im je 25 puta duži nego kod običnih žarulja.

Oprezno s otrovnom živom

Štedne svjetiljke
Takozvane štedne svjetiljke su na lošem glasu zbog lošeg svjetla i otrovne živeFoto: picture-alliance/dpa

Cijena svjetlosnih dioda godišnje pada za oko 30 posto. Danas ona stoji oko 20 eura, ali se procjenjuje da će 2020. stajati manje od tri eura. Štedne svjetiljke s plinom troše nešto više energije nego diode, ali daju lošije svjetlo nego žarulje i diode i trebaju neko vrijeme dok počnu svijetliti punom snagom. Problematično je i to što sadrže otrovnu živu. (U slučaju razbijanja štedne žarulje s plinom stručnjaci preporučuju da se odmah otvore prozori i prostoriju napusti te krhotine pokupi tek nakon polusatnog zračenja te da se te krhotine baci u specijalni otpad.)

Zabranom žarulja Europska unija želi smanjiti potrošnju električne energije za jedan posto. To na razini Unije odgovara količini koju proizvede deset elektrana na ugljen.

Zabrana žarulja već postoji u nekim zemljama. U SAD-u, Australiji, Brazilu, Filipinima, Kini i Indiji je već na snazi ili je planirana.