1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Islam je (ipak) dio Hamburga

20. august 2012

Islam u Njemačkoj nije zakonski stavljen u istu ravan sa katoličkom i evangelističkom crkvom. Korak naprijed načinio je Hamburg, koji je spreman da s muslimanskim organizacijama u tom gradu sklopi poseban ugovor.

https://p.dw.com/p/15sda
Foto: picture-alliance/dpa

Hamburg je odlučio da odnose definiše crno na bijelo. Pet godina trajali su pregovori sa organizacijama koje predstavljaju 130.000 muslimana i 50.000 alevita, a njihov rezultat je ugovor kojeg je već usvojila vlada Hamburga, takozvani Senat. Do jeseni bi ugovor trebalo da bude ratifikovan i u parlamentu ovog grada koji u Njemačkoj ima status savezne države.

Muslimani i aleviti u Hamburgu bi prema ovom ugovoru trebalo da dobiju pravo da za velike vjerske praznike uzmu slobodan dan, da aktivno učestvuju u kreiranju nastave iz religije u školama, a da đaci muslimani mogu za Bajram i za alevitski praznik Ašura da izostanu iz škole. Osim toga su definisana i prava muslimana na posebne vjerske obrede prilikom sahrana.

Zekerija Altug, iz muslimanske organizacije Ditib i Olaf Scholz, gradonačelnik Hamburga iznose u javnost detalje ugovora (14.8.2012.)
Zekerija Altug, iz muslimanske organizacije Ditib i Olaf Scholz, gradonačelnik Hamburga, iznose u javnost detalje ugovora (14.8.2012.)Foto: picture-alliance/dpa

Gesta opredjeljenja za partnerski odnos

Mnoge od stvari spomenutih u ugovoru su već definisane važećim zakonima, ali vlasti Hamburga poseban ugovor sa predstavnicima muslimana vide kao važnu gestu. Njome se javno pokazuje da islam postoji u Hamburgu te da postoje brojni građani-muslimani koji su ravnopravni članovi ovog društva, i sa kojima želi da se razgovara na ravnopravnom i partnerskom nivou, navodi Jörg Schmoll, glasnogovornik hamburškog Senata.

Jörg Schmoll: Islam je dio društva u Hamburgu
Jörg Schmoll: Islam je dio društva u HamburguFoto: Senat Hamburg

"Znamo da muslimani, time i islam, pripadaju Hamburgu, odnosno ovom društvu", kaže on.

Kontroverzna diskusija

Hamburg tako kao prva savezna država Njemačke "na papir" stavlja ne samo odnose sa muslimanima, nego i kontroverznu konstataciju bivšeg njemačkog predsjednika Christiana Wulffa kako je "islam dio Njemačke". Sadašnji predsjednik Njemačke, Joachim Gauck, izjavio je nedavno kako "islam nije dio Njemačke, ali muslimani jesu".

Erol Pürlü: Veliki korak naprijed
Erol Pürlü: Veliki korak naprijedFoto: VIKZ

To što je islam priznat kao dio hamburškog društva pozdravlja i Erol Pürlü iz udruženja Islamskih kulturnih centara Njemačke, jedne od organizacija koja je učestvovala u pregovorima.

"Na ovaj način je priznat društveni angažman muslimana u Hamburgu i stvorena je pravna sigurnost kako za muslimane, tako i za ljude drugih vjera", kaže Pürlü.

Odanost vrijednostima njemačkog Ustava

Naime, muslimani Hamburga nisu dobili samo prava, nego i određene obaveze. Oni su tako javno potpisali da priznaju vrijednosti društva, onako kako to stoji u Ustavu Njemačke. U to se recimo, ubraja ravnopravnost polova, što je do sada bila jedna od velikih zamjerki kritičara islama.

Ugovor je širom Njemačke naišao uglavnom na pozitivne reakcije, kako većine političara, tako i evangelističke i katoličke crkve. U muslimanskim udruženjima se nadaju da bi to mogao biti pozitivan signal da i ostale njemačke savezne države naprave isti korak.

Pürlü kaže kako bi to doprinijelo tome da islam u Njemačkoj postane normalnost, da način života muslimana bude prihvaćen kao realnost i dio društva.

I druge savezne države vode pregovore

Hamburg uistinu jeste prvi grad koji je konkretizovao pregovore državnih organa i muslimanskih organizacija, ali nije jedini. Slični pregovori, koji se tiču prvenstveno nastave religije u školama se vode i u saveznoj zemlji Donja Saska (Niedersachsen). U saveznoj zemlji Sjeverna Rajna Vestfalija (Nordrhein Westfalen) takozvano Koordinaciono vijeće muslimana je već pri kraju pregovora koji će već od naredne školske godine omogućiti učešće muslimanskih učitelja, odnosno nastavnika u nastavi religije.

Ugovor bi trebalo da doprinese i integraciji muslimanskih đaka u školama
Ugovor bi trebalo da doprinese i integraciji muslimanskih đaka u školamaFoto: picture-alliance/dpa

U Hesenu također pozdravljaju "hamburški ugovor", ali dodaju kako su oni u svojim nastojanjima za integraciju muslimana otišli korak dalje i već razmatraju pravnu mogućnost da se islam na osnovu njemačkog ustava prizna kao jedna od religija, što bi islamskim vjerskim zajednicama dalo još veća prava, uključujući i ubiranje poreza od vjernika, te samostalno organizovanje nastave religije u školama.

Ne postoji "islamizacija" Njemačke

Kritike na račun ugovora stižu iz nekih konzervativnih crkvenih organizacija, a neki su ponovili bojazni da se tako samo priznaje tiha islamizacija kršćanske Njemačke. Jörg Schmoll odbacuje takve tvrdnje uz konstataciju da većina muslimana u Njemačkoj želi integraciju u društvo ove zemlje i protivi se ekstremizmu.

"Ovi ugovori stvaraju jasnu osnovu za međureligijsku saradnju. Stoga nema razloga za zabrinutost da je na djelu islamizacija našeg društva", smatra Schmoll.

Autor: Azer Slanjankić

Odgovorna urednica: Marina Martinović