1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Briga za „ostale“ ili konstitutivne?

22. juli 2012

„Radni materijal“ SDP-a BiH i HDZ-a BiH o ustavnim promjenama i provođenju presude „Sejdić i Finci protiv BiH“ uzburkao je političku scenu u BiH.

https://p.dw.com/p/15cwL
Zgrada Predsjedništva BiHFoto: DW

„Radni materijal“ Socijaldemokratske partije (SDP) BiH i Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH o ustavnim promjenama koje bi ukinule diskriminaciju „ostalih“, na meti je žestokih kritika opozicije i nevladinih organizacija. Potpredsjednik Socijaldemokratske unije (SDU) BiH Miro Lazović tvrdi da su lideri SDP-a BiH Zlatko Lagumdžija i HDZ-a BiH Dragan Čović postigli kompromis „vođeni ličnim interesima“. Također, ističe da su predsjednici SDP-a BiH i HDZ-a BiH „pristali na ultimatume iz Republike Srpske (RS)“. „Milorad Dodik tvrdi da RS neće odustati od direktnog izbora za članove Predsjedništva BiH. Kako Dragan Čović i Zlatko Lagumdžija pristaju na izbor članova Predsjedništva u Parlamentu BiH, to bi značilo uvođenje asimetričnih rješenja na nivou BiH“, kaže Lazović za Deutsche Welle.

Parteien Bosnien
Miro LazovićFoto: DW

Nevladine organizacije u BiH ocijenile su da građani i „ostali“ i dalje ostaju diskriminirani „budući da bi, prema ovom prijedlogu, Predsjedništvo BiH suštinski birali klubovi tri konstituivna naroda“. Podsjećaju i da je prijedlogom predviđeno zadržavanje tri člana Predsjedništva. Također, smatraju da su u „radnom materijalu“ i rješenja koja nisu predmet presude, a koja bi na duži vremenski rok „onemogućila građansku participaciju u vlasti“. Dervo Sejdić vjeruje da cilj dokumenta nije uklanjanje diskriminacije prema „ostalima“ nego zaštita prava konstitutivnih naroda.

Dennis Gratz: „Radni materijal je kapitulacija građanske alternative“

Naša stranka (NS) smatra da „sporazum SDP-a BiH i HDZ-a BiH, prema kojem etničko izjašnjavanje na popisu praktički postaje obavezno, vodi ka legitimiziranju etničke teritorijalizacije BiH i potpunoj prevlasti prava kolektiviteta nad pravima pojedinaca“.

Parteien Bosnien Dennis Gratz Partei "Nasa stranka"
Dennis Gratz kritikuje sporazum SDP-a BiH i HDZ-a BiHFoto: Nasa stranka

„Naime, ovakva regulacija predviđa da glas jednog državljanina BiH, u novom rasporedu odnosa, ima vrijednost samo ukoliko isti pripada jednom od konstitutivnih naroda i ukoliko živi na teritoriji na kojoj taj narod čini većinu“, kaže predsjednik NS-a Dennis Gratz.

Gratz vjeruje da je sporazum „kapitulacija građanske alternative pred nacionalističkim politikama“. „Smatram da bi ovakav pokušaj promjene izbornog procesa bio nazadan u smislu evropskih integracija, jer se predmetni prijedlog kosi sa presudom Evropskog suda“, ističe predsjednik NS-a. U SDP-u BiH, međutim, tvrde da dokument ima saglasnost stranaka i „dovoljan broj ruku“ da bi mogao ući u parlamentarnu proceduru. Saša Magazinović iz SDP-a BiH demantirao je navode da ova stranka podržava asimetrična rješenja izbora članova Predsjedništva BiH. Za Stranku demokratske akcije (SDA) predložena rješenja nisu prihvatljiva jer je, kako ističe predsjednik SDA Sulejman Tihić, „jedini kriterij za izbor delegata u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH broj stanovnika iz određenog naroda u datom kantonu“.

Miro Lazović: „Svaki građanin mora imati pravo da bude biran“

„Tako će se desiti da 90 posto delegata iz hrvatskog naroda bude izabrano s područja zapadne Hercegovine, dok bi većina delegata Srba bila iz općina Drvar, Glamoč, Grahovo i Bosanski Petrovac. Što se tiče bošnjačkih delegata, svi bi bili iz Sarajevskog, Tuzlanskog i Zeničkodobojskog kantona“, kaže Tihić.

Parteien Bosnien
Predviđeno je zadržavanje tri člana PredsjedništvaFoto: DW

To bi, prema mišljenju lidera SDA, dovelo do toga da Savez nezavisnih socijaldemokrata kontrolira Klub Srba u federalnom Parlamentu. „Njihovi kandidati bi bili izabrani za predsjednika ili potpredsjednika FBiH, što znači da se bez njih ne bi mogla imenovati niti razriješiti Vlada FBiH“, tvrdi Tihić. SDU je, u međuvremenu, ponudila svoj prijedlog za provedbu presude „Sejdić i Finci protiv BiH“, koji se bazira na principima prvih višestranačkih izbora 1990. godine.

„Svakom građaninu BiH treba osigurati jednaka izborna, odnosno ljudska prava, a Predsjedništvo i Dom naroda Parlamenta BiH svakom građaninu mora omogućiti potpunu ravnopravnost, uključujući pravo da bude biran“, kaže potpredsjednik SDU Miro Lazović.Za SDU su izborni principi iz 1990. godine „najbolje rješenje“. „Tako bi svaki građanin mogao da se opredjeli ne samo za jednog kandidata, već i za najboljeg Bošnjaka, najboljeg Srbina, najboljeg Hrvata i najboljeg iz reda 'ostalih'“, kaže Lazović.

Autor: Samir Huseinović

Odg. ured: Senad Tanović