Treba li Njemačka napustiti eurozonu?

Manfred Neumann, profesor na Univerzitetu u Bonu, oprezno formuliše ideju koja je do sada važila za tabu.

"Moramo razmišljati u tom pravcu da se mi uopšte ne uklapamo u eurozonu."

Neumann odlučujuću razliku u odnosu na ostale države eurozone vidi u stepenu industrijalizacije. I dok u Njemačkoj industrija u brutodruštvenom produktu učestvuje sa 20 odsto, u Francuskoj, naprimjer, taj postotak je opao na deset do dvanaest odsto. I dok produktivnost njemačke industrije stalno raste, industrija Italije zbog rasta njenih troškova postaje sve manje konkurentna.

"Ako ovako nastavimo našoj valuti će stalno rasti vrijednost, dok će druge valute devalvirati", kaže on.

"Njemačka je problem"

Iste argumente imaju i dvojica američkih ekonomista: Clyde Prestowitz i John Prout. U jednom članku na internet portalu CNN-a oni pišu: eurozona nije u problemima zbog dužničke krize i ekonomske slabosti država na njenom rubu, nego zbog izuzetne konkurentnosti njemačke privrede.

Oni smatraju da je to što dosadašnje mjere koje se poduzimaju nisu donijele rezultate ustvari posljedica greške u stavu da će ostatak Evrope, time što smanji troškove države, postati konkurentniji, odnosno nalik Njemačkoj.

Kriza se dala naslutiti još prije 20 godina

Slični stavovi, prema kojima su vrijedni Nijemci sa solidnim budžetom faktor smetnje u monetarnoj uniji, postoje već 20 godina. Avgusta 1993. se Evropski monetarni sistem (EWS), preteča eura, našao pred velikim problemom. Francuska Centralna banka je u vrlo kratkom vremenskom roku morala da potroši skoro polovinu deviznih rezervi kako bi podržala kurs franka. Jedanaest država tadašnjeg sistema se, naime, obavezalo da će dozvoliti promjenu kursa svojih valuta samo u jednom određenom rasponu.

Kako je njemačka marka brzo postala osnovna valuta, ostale valute su bile pod stalnim pritiskom tržišta koje je smanjivalo njihovu vrijednost. Dolazilo je do intervencija centralnih banaka, ali i do jedne važne krizne sjednice.

"Na veliko iznenađenje ministara finansija i bankara Francuska je predložila da Njemačka istupi iz Evropskog monetarnog sistema", podsjeća Neumann.

Raspad je spasio predsjednik Centralne banke Holandije koji je rekao da bi u tom slučaju i Holandija napustila zajednički sistem, a njemu se pridružio i kolega iz Belgije. Već tada je bilo jasno da bi moglo doći do razlaza, kaže Neumann.

Do toga još uvijek nije došlo. Umjesto toga su sedam puta povećane granice u kojima može doći do promjene odnosa kurseva svih valuta, što je bilo ravno proglašenju bankrota, smatra ovaj stručnjak.

"Euro neće preživjeti"

Jens Ehrhardt, poznati savjetnik za investicije, takođe vjeruje kako euro neće preživjeti u svojoj sadašnjoj formi. On je za list Handelsblatt izjavio kako je jedino smisleno rješenje da Njemačka napusti eurozonu. Države koje zadrže euro će morati radikalno da smanje njegovu vrijednost. Na taj način bi zemlje Mediterana ponovo dobile šansu da postanu konkurentne.

To bi istovremeno značilo da bi ponovo uvedena njemačka marka naglo dobila na vrijednosti, pojašnjava Wolfgang Franz, predsjedavajući savjeta eksperata koji se u Njemačkoj naziva "Vijeće ekonomskih mudaraca".

"Šta se tada dešava, vidljivo je danas na primjeru švajcarskog franka", kaže Franz.

Jaka marka - slabiji izvoz

Zbog porasta vrijednosti franka posljedice trpe turizam i švajcarska industrija. Centralna banka te zemlje intervencijama, odnosno kupovinom deviza, drži kurs franka na određenom nivou. To bi čekalo i Njemačku.

Eskeprti poput Prestowitza i Prouta smatraju da to i ne bi bilo tako strašno - pad izvoza njemačke industrije i privremeni porast nezaposlenosti bio bi za Njemačku lakše podnošljiv nego dugoročna finansijska pomoć Grčkoj.

Autori: Zhang Dong / Azer Slanjankić

Odgovorni urednik: