1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Političko ubojstvo kulture u BiH

Dragan Maksimović3. srpnja 2012

Je li Bosna i Hercegovina zemlja koja ne brine o svojoj kulturi? Nakon rata nadležnost za kulturu prebačena je na entitete i kantone, a država nema strategiju da zaštiti i razvija kulturno naslijeđe zemlje.

https://p.dw.com/p/15PsW
Landesmuseum in Sarajevo English: National Museum of Bosnia and_Hercegovina in Sarajevo Deutsch: Nationalmuseum von Bosnien und Herzegowina in Sarajevo Bosanski: Zemaljski Muzej Bosne i Hercegovine u Sarejavu Datum 14. August 2006(2006-08-14) Quelle Eigenes Werk Urheber Mazbln
Nationalmuseum / Landesmuseum von Bosnien und Herzegowina in SarajevoFoto: cc-by-sa-Mazbln

U kontekstu brige (ili nebrige) o kulturnom naslijeđu zemlje, mnogi se pitaju postoje li u BiH skupine koje imaju pravo da "zahvate više" iz proračunske blagajne i one koje su osuđene na propast. Primjeri za to su izgradnja Andrićgrada s jedne i propast sedam institucija kulture na državnoj razini s druge strane.

Prije dvije godine Vlada Republike Srpske u BiH, općina Višegrad i redatelj Emir Kusturica, za izgradnju Andrićgrada formirali su zajedničko poduzeće čiji je Kusturica većinski vlasnik. Iako još nema službenih podataka, procjene govore da će izgradnja koštati oko 15 milijuna eura. Za usporedbu, u prošloj godini (2011.) iz državnog proračuna nije izdvojena ni jedna marka za institucije kulture u BiH, od kojih su neke već zatvorene. Tako je projekt Ars Aevi iz Sarajeva bio pred zatvaranjem zbog nedostatka novca kao i nekoliko ostalih institucija kulture u BiH. "Mogu izraziti apsolutno nezadovoljstvo da Ministarstvo civilnih poslova BiH ne podržava razvoj projekta Ars Aevi na način na koji bi to trebalo po svim zasluženim kulturnim i dugoročnim razvojnim komponentama ovog projekta", kazao je direktor projekta Ars Aevi Enver Hadžiomerspahić.

Tko je bliže vatri, bolje se grije

Problem je što je nakon rata kultura prešla u nadležnost entiteta i kantona, a za one kulturne institucije od posebnog značenja na državnoj razini nadležnost je trebalo preuzeti Ministarstvo civilnih poslova BiH. Zbog neusvajanja budžeta prošle godine, te institucije nisu dobile novac, a dvije godine ranije za kulturu u BiH izdvojeno je svega tri milijuna maraka što, kako smatraju u institucijama kulture, dovoljno govori o odnosu države prema kulturi u BiH. Tako se za određene projekte ili kulturne manifestacije, čiji su čelni ljudi bliži proračunskoj blagajni, nađe novac, dok oni koji su po strani ili ne pripadaju nijednoj političkoj stranci novac moraju tražiti na drugim stranama.

Vlado Kerošević
Vlado KeroševićFoto: DW

Vlado Kerošević, tuzlanski glumac i prvi čovjek Teatar Kabarea Tuzla (TKT) kaže da je koncept financiranja kulture u BiH kaotičan i da je kultura – kakva je danas u BiH – posljedica nebrige vlasti. Kerošević podsjeća da kultura kao pojam ne postoji u Ustavu BiH pa se nitko ne osjeća odgovornim za njezino razvijanje. "To je jedna apsolutna improvizacija i tko je bliži vatri on se ogrije, a onaj tko je dalje on se manje ogrije. Što znači da onaj tko je bliži političarima završava mnogo više posla u budžetima, na grantovima koji podrazumijevaju financiranje određenih manifestacija", kaže Kerošević.

Skandalozna potpora Kusturici

Briga za kulturu, bez obzira radi li se o entitetima ili kantonima, postoji, kaže izvršna direktorica Narodnog pozorišta RS-a, magistrica dramskih znanosti, glumica Ljiljana Čekić. Ali je, dodaje, problem što su izdvajanja za te institucije vrlo mala. Kultura koja nije financirana od institucija ne postoji, smatra Čekić: "Kultura ne može da se samofinancira, kultura nema tržišnu vrijednost kojom može da preživi, i onda kad god nas guraju na tu varijantu da budemo tržišno isplativi oni zapravo gase autentičnu kulturu."

Kada je riječ o kulturnom naslijeđu BiH predstavlja specifičan model u svijetu s obzirom da je nakon rata kulturno naslijeđe integrirano u uspostavljanje i održivost mira u BiH. Komisija za zaštitu nacionalnih spomenika, koja je od 2001. godine nezavisna institucija BiH, osigurava stručan i na znanstvenim kriterijima uspostavljen odnos prema kulturnom naslijeđu, koji je u potpunosti oslobođen od utjecaja političkih volja, kaže predsjedavajuća Komisije dr. Amra Hadžimuhamedović. Ona istovremeno naglašava da je problem što na državnoj razini ne postoji stalna budžetska linija za provođenje odluka Komisije. Na državnoj razini se donose odluke i uspostavlja registar naslijeđa, a entiteti imaju isključivu nadležnost za provođenje odluka Komisije. Vlada RS-a do sada, ni nakon 17 godina od potpisivanja Dejtonskog sporazuma, nije počela ispunjavati svoje obveze osiguranja financijskih, tehničkih, pravnih i administrativnih mjera za provođenja Aneksa 8. Hadžimuhamedović kaže da je, u svjetlu činjenice da Vlada RS-a nije zainteresirana da kao svoje kulturno naslijeđe rehabilitira u ratu srušene spomenike, što je njezina dejtonska obveza, skandalozna odluka Vlade RS-a da podrži projekt najniže umjetniče vrijednosti u koji je uključen Emir Kusturica i čija je ključna posljedica guranje kulturnog pamćenja BiH u dublji zaborav.

Emir Kusturica
Emir KusturicaFoto: AP

Kolonizacija kulturno-povijesnih spomenika

Hadžimuhamedović upozorava i da je na sceni neka vrsta kolonizacije kulturno-povijesnih spomenika od strane pojedinaca, što je politički usmjeren projekt rušenja kulturno-povijesnog naslijeđa. Rješenje je u jačanju državnih institucija: "Ja moram kazati da taj cilj u ovom času izgleda utopijski jer postoji razrađen plan razaranja cijelog institucionalnog okvira na državnoj razini, čak i dijela okvira koji je nemoguće razoriti jer je dio Dejtonskog sporazuma, a to je Komisija. Tako smo suočeni sa smanjenjem nadležnosti i nastojanjem da se ta institucija potčini volji jednog ministarstva, jednog ministra, političkoj volji. Konkretno govorim o nastojanju ministara civilnih poslova da u cijelosti ministarstvo 'proguta' Komisiju za očuvanje nacionalnih spomenika i na taj način onemogući njezino djelovanje."

Posljednji trenutak da se preživi

Bez obzira na sve, činjenica je da se za kulturu u BiH izdvajaju vrlo mala sredstva, ako se, kako kaže sarajevski redatelj Haris Pašović, isključe „anomalije“. Općenito, radi se o krizi kada je u pitanju financiranje kulture, "tako da dolazi do vrlo velike opasnosti, a ako se ovakav trend nastavi mi nećemo imati ozbiljnu kulturu u BiH. Ovo je posljednji trenutak da zajedničkim naporima učinimo nešto da kultura bukvalno preživi u BiH. Govorim o redovnim kulturnim djelatnostima", poručuje Pašović.

Haris Pašović
Haris PašovićFoto: DW

Umjetnička galerija BiH zatvorena je još 1. rujna prošle godine, a sličnu sudbinu su na određeno vrijeme bili doživjeli Zemaljski i Povijesni muzej BiH. I ostale institucije kulture su u teškoj financijskoj situaciji a razlog je isti za sve - neriješen pravni status, zbog čega je i financiranje neredovito. Apel vlastima u ovom trenutku, jedino je rješenje.