1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Poboljšanje hrvatsko-bošnjačkih odnosa u F BiH?

19. juni 2012

Analitičari smatraju kako će rekonstrukcija vlasti u F BiH, koja će uključiti dva HDZ-a, zaustaviti nazadovanje hrvatsko-bošnjačkih političkih odnosa u BiH, te konsolidirati odnose političkih elita dva naroda.

https://p.dw.com/p/15HX9
Foto: dapd

Prema najavama lidera stranaka koje će činiti novu parlamentarnu većinu u Federaciji BiH, vlast u ovom bosanskohercegovačkom entitetu trebala bi biti rekonstruirana, na način da u njoj uz SDP i SBB Fahrudina Radončića participiraju i dva HDZ-a, stranke koje su dobile potporu većine hrvatskih birača na parlamentarnim izborima održanim u listopadu 2010. u BiH .

Novinar agencije Hina Pejo Gašparević vjeruje kako će, ako ništa drugo, trend produbljivanja jaza između Bošnjaka i Hrvata u Federaciji BiH time biti zaustavljen.

„Sigurno je da ovom rekonstrukcijom vlasti, koja je najavljena i koja se očekuje ima razloga vjerovati da bi moglo doći do zaustavljanja pogoršanja hrvatsko-bošnjačkih odnosa, koji su ozbiljno narušeni formiranjem federalne vlasti poništavanjem izbornih rezultata Hrvata u BiH“, kaže Gašparević.

Podsjetimo, vlast u Federaciji preuzela je 17. ožujka prošle godine koalicija predvođena SDP-a u kojoj su uz SDA bili HSP i Lijanovićeva stranka Radom za boljitak, stranke s minornom podrškom među bh. Hrvatima. Vlast je prema odluci Središneg izbornog povjerenstva BiH (SIP) uspostavljena na nezakonit način, ali je tu odluku SIP-a suspendirao visoki međunarodni predstavnik Valentin Inzko. Gašparević kaže, kako je sadašnja rekonstrukcija vlasti u F BiH iznuđena i signalizirana od iste one međunarodne zajednice, koja je svojevremeno legitimirala nezakonitu i neustavnu federalnu vlast.

Kalkulacija, a ne uvažavanje hrvatske političke volje

Mjesecima održavani sastanci bez uspješnih rezultata
Mjesecima održavani sastanci bez uspješnih rezultataFoto: DW

Prof dr Enver Kazaz, upozorava, pak, kako sadašnje uvlačenje dva HDZ-a u vlast nije izraz uvažavanja hrvatskog političkog identiteta ili hrvatske političke volje nego kalkulacija, kako kaže, političkog moćnika Zlatka Lagumdžije, koja će odvesti Federaciju u ozbiljnu političku krizu.

„ Dakle, u okviru Federacije će se odnosi dvije političke elite konsolidirati radi interesa, ali dugotrajno strategijsko rješenje ustavne krize u BiH neće biti riješeno i neće ti odnosi biti konsolidirani na način zadovoljavanja jednog od temeljnih uvjeta Daytonskog sporazuma- ravnopravnost tri etničke zajednice na cijelom teritoriju BiH“, smatra Kazaz.

On primjećuje, kako se Lagumdžija, čija je politika, kako kaže, demaskirana i doživjela potpuni poraz u protekle dvije godine, sada doveo u situaciju da mu lider HDZ BiH Dragan Čović i HDZ 1990. Božo Ljubić „zavrće ruku“.

„ Ne vjerujem da bi hrvatsko-bošnjački politički odnosi dobili na nekoj cijeni ili da bi bili poboljšani ako bi se slijedila logika Zlatka Lagumdžije jer to je logika čistog interesa, interesa partitokracije i partijske birokracije. Logika, na koncu prisvajanja što većeg kolača moći“, kaže naš sugovornik .

Enver Kazaz, der Literaturwissenschaftler aus Bosnien
Enver KazazFoto: DW

On ističe kako Lagumdžija u slijeđenju te logike ima idealnog partnera u lideru HDZ BiH Draganu Čoviću, te pretpostavlja, kako će ta dva lidera pogodovati političkoj eliti u Republici Srpskoj, što će, po njegovom mišljenju, dovesti do daljnje marginalizacije, diskriminacije, pa i kulturne asimilicaije Hrvata i Bošnjakaa u tom entitetu.

SDP si napravio još jednu medvjeđu uslugu

Gašparević se slaže da je SDP „micanjem“ stranaka Platforme iz federalne vlade došao u nazavidnu poziciju jer je time, kako kaže, sebi napravio još jednu medvjeđu uslugu.

„Najprije je instalirao stranke s hrvatskim predznakom koje nemaju većinsku potporu Hrvata, a sad uklanja te stranke koje su mu bile lojalne i uklanja SDA s kojom je bio u koalicijskom odnosu. To će, sigurno, zakomplicirati političku situaciju, prije svega u F BiH. Ne vjerujem da će se, bar za sada, ta politička kriza preliti u RS“, smatra Gašparević.

Autor: Milan Šutalo

Odgovorni urednik: Mehmed Smajić