U Libanu strahuju od "sirijskog recepta"

Predio oko Vadi Kaleda je kao u Toskani. Blagi proplanci, plodna, zelena polja, čempresi, stoka po pašnjacima. Ali, ove idile više nema otkako se u susjednoj zemlji vodi građanski rat. Vadi Kaled je najsjeverniji dio Libana, u obliku je nosa i kao da se ucrtava u sirijsku teritoriju. Homs, uporište ustanika protiv sirijskog predsjednika Bašara el-Asada, udaljen je samo 40 kilometara.

Kada je njemački ministar inostranih poslova Gido Vestervele protekle nedjelje bio u Bejrutu , izgovorio je ono što je već nedjeljama stvarnost : „Situacija u Siriji utiče na region, a prije svega na Liban.“

Borbe već počele

U Vadi Kaledu gore automobilske gume, drumovi su blokirani, libanska armija je prisutna. Razlog za to je serija otmica. Počele su prošle subote (9.6.). Jednog libanskog pristalicu pobunjenika protiv Asada, inače sunitskog muslimana, otele su pristalice sirijskog šefa države.

Kidnaperi pripadaju Asadovoj vjerskoj zajednici alevita, manjini koja čini i 10 odsto stanovnika Sirije, a koja decenijama kontroliše sve poligone moći u politici, vojsci i tajnim službama te države. Pristalice i braća po vjeri obiju strana žive i u Libanu. Po principu „ti meni - ja tebi“ suniti su kidnapovali alevite u Vadi Kaledu. Broj otmica se u međuvremenu popeo na sedam. Konflikt se, kao što se odavno strahovalo, širi na Liban. Primjenjuju se iste metode kao u susjednoj zemlji, kaže jedan Libanac koji se upravo vratio iz Sirije.

„Postoje brojne otmice u Siriji. Traži se novac. Ko ne plati , mrtav je. Ali, većina otmica je vjerski motivisana.“

Požar prijeti cijelom regionu

Suniti protiv šiita, odnosno alevita. Ovaj vjerski rat sličan onom u Iraku, u Siriji su očekivali, baš kao i „opasnost od zaraze“ u Libanu, kaže Hilal Kashan sa Američkog univerziteta u Bejrutu.

„Ove dvije zemlje su kao blizanci. Libanci pažljivo prate razvoj situacije u Siriji.“

U Tripoliju, drugom po veličini gradu Libana, u razmjeni vatre između neprijateljskih tabora već je bilo mrtvih. Napetost raste. Dvije zemlje su tijesno povezane jedna s drugom. Sirijska armija je držala pod okupacijom Liban gotovo tri decenije, određivala politiku ove zemlje, a povukla se tek nakon ubistva bivšeg premijera Haririja, prije sedam godina. Pokret Hezbolah, najjača političko-vojna snaga u Bejrutu, od početka godine je na vlasti. Tijesno je povezan sa Asadom i ima podršku Irana. To je jedan od razloga zašto svijet zazire od vojnog angažovanja protiv Asada.

Njemački ministar inostranih poslova Gido Vestervele nije jedini koji zna za moguće posljedice: „Moramo spriječiti da se požar proširi na cijeli region.“

Djeca stradaju

Inače, Ujedinjene nacije su prvi put stavile Siriju na listu država u kojima se djeca u oružanim sukobima ubijaju, seksualno zloupotrebljavaju i regrutuju. Kako sirijske regularne trupe tako i sa njima povezane milicije Šabiha optužene su za zlostavljanje djece.

Čak i devetogodišnjaci se nalaze među žrtvama koje vojnici ubijaju, sakate, hapse, muče, seksualno iskorištavaju i zloupotrebljavaju kao ljudski štit. Tim Ujedinjenih nacija je po povratku iz Sirije dao užasne iskaze o mučenoj i masakriranoj djeci iz Sirije, izjavila je specijalna opunomoćenica za djecu u oružanim sukobima, Radika Kumarasvami u razgovoru za BBC.

Autori: Ulrich Leidholdt / Mirjana Kine Veljković
Odgovorni urednik: Azer Slanjankić