U EU nema nijedne zemlje u kojoj nema korupcije

U EU ne postoji ni jedna zemlja u kojoj nema korupcije, pokazuje posljednji izvještaj Transparensi Internešenel (Transparency International - TI). Iako u 25 zemalja EU, koje je obuhvatio ovaj izvještaj, postoje značajne razlike kada je u pitanju stepen korupcije i anti-korupcioni mehanizmi, najviše problema sa korupcijom imaju upravo one zemlje koje imaju i najviše problema sa svojim javnim finansijama, kao što su Grčka, Italija, Španija i Portugal. TI upozorava na činjenicu da bliska veza biznisa i politike stvara uslove za korupciju i zloupotrebe, narušavajući pritom ekonomsku stabilnost zemlje.

Druga činjenica na koju se upozorava jeste da u novim članicama EU, neposredno po njihovom ulasku u Uniju dolazi do ponovnog jačanja korupcije. «Postoji rizik da će se to dogoditi i sa zemljama koje su sada na putu evrointegracije», kaže za DW, Jana Mitermajer, direktor kancelarije TI za EU. «Prije nego što zemlja uđe u EU dosta se polaže na usvajanje antikorupcionih zakona i na njihovu primjenu. Po ulasku u Uniju nadzor EU slabi i nedostaje podsticaj za primjenu ovih mjera», navodi Mitermajer.

EU oštrija u nadzoru vladavine prava

Evrointegracioni procesi u balkanskim zemljama pomažu razvoju mehanizama, uspostavljanju institucija i donošenju zakona u borbi protiv korupcije. Brisel, koji se već opekao i imao loša iskustva nakon prethodnih proširenja EU, već primjenjuje postpristupni nadzor u oblasti korupcije u Bugarskoj i Rumuniji. Takav fokus i pojačani monitoring daju šansu i drugim balkanskim zemljama da izgrade mehanizme koji će funkcionisiati i u praksi, kaže za DW, Nemanja Nenadić, programski direktor Transparentnosti Srbije :

«Na našem primjeru, dakle i Srbije i BiH i Crne Gore, biće posmatrano ne samo šta se usvojilo od zakona već i koliko se efikasno to primjenjuje u praksi i da li donosi rezultate.To će biti posljedica dugog vremenskog perioda do našeg ulaska u EU, ali i posljedica odluke da pitanja iz poglavlja 23 i 24 (pravosuđe i vladavina prava) budu razmatrana od samog početka pristupnih pregovora.»

Građani sami moraju da shvate značaj borbe protiv korupcije

Primjetna je činjenica i da je nivo korupcije u nekim od zapadnih evropskih zemalja tzv. «starijih demokratija » manji nego u novijim članicama koje su u procesu pridruživanja Uniji izgradile antikorupcione mehanizme i zakonske regulative. U Transparensy International objašnjavanju da u zapadnim demokratijama, i pored mogućeg nepostojanja zakonskih i institucionalnih rješenja, stvari funkcionišu po osnovu razdvojenosti vlasti, međusobne kontrole zakonodavne i izvršne vlasti, kao i da se ključni faktor odnosi na povjerenje u nosioce vlasti koje je na znatno višem nivou u zapadnim zemljama.

Zato iz TI pozivaju sve lidere EU «da se probude», rade više na borbi protiv korupcije nego ranije u svojim zemljama, ali i nastave kontrolu nad novim članicama. «Ako ne dođe do takve promjene jedina šansa za reforme da ostanu trajne i ne budu prekinute nakon ulaska u EU jeste da sami građani shvate značaj borbe protiv korupcije i mehanizama izgrađenih u tu svrhu i odbrane ih », zaključuje Nenadić navodeći da je stvaranje nezavisnih državnih organa jedna od svijetlih tačaka čiji značaj možda i prevazilazi samo članstvo u EU.»

Autorka: Marina Maksimović
Odgovorna urednica: Jasmina Rose