Nacionalizam u Jugoistočnoj Evropi

Srbija je 20. maja izabrala predsednika koji je ranije bio poznat kao ektremista i neprijatelj Evrope: Tomislava Nikolića. On, doduše, obećava da neće odstupati sa evropskog puta. Beogradski pisac i novinar Saša Ilić sumnja u Nikolićevu iskrenost:. "Njegova politika će na kraju biti samo nastavak kontinuiteta njegovih dosadašnjih stavova. Ranije je bio član dobrovoljačke garde Vojislava Šešelja. Učestvovao je u ratnim dejstvima u Hrvatskoj i zalagao se za Ratka Mladića i Veliku Srbiju", rekao je Ilić na konferenciji "Nacionalizam i populizam u Jugoističnoj Evropi, održanoj 22. i 23. maja u Tucingu kod Minhena. Konferenciju su organizovali Društvo za Jugoistočnu Evropu, Evangelistička akademija Tucing i prevodilačka mreža "Traduki".

Ilić kritikuje i prethodnog proevropskog predsjednika Borisa Tadića, koji nikada nije bio spreman na ustupke oko Kosova. Srbija ne priznaje nezavisnost svoje bivše pokrajine - svojim stavom, Tadić je stalno podgrijevao nacionalizam, prenosi beogradski autor, i dodaje da su intelektualci još davno upozoravali da će ta politika jednom dovesti do daljeg skretanja srpskog društva udesno. Ilić, izdavač kritičnog kulturnog lista "Beton", spada u mali broj građana Srbije koji prihvataju nezavisnost Kosova i rade na približavanju Srba i Albanaca.

Vješto korištenje Facebooka

U mnogim državama Jugoistočne Evrope obećanja populističkih političara poprimaju gotovo fantastične dimenzije. Novoosnovana Crno-crvena alijansa u Albaniji traži da albanske pasoše dobiju svi Albanci na Kosovu, u Makedoniji, Južnoj Srbiji i Crnoj Gori i zalaže se za velikoalbanski ekonomski protekcionizam. Slične ciljeve slijedi i pokret "Samoopredjeljenje" koji ima i svoje poslanike u kosovskom parlamentu.

Oba pokreta uživaju velike simpatije mladih Albanaca zahvaljujući vještom korišćenju društvenih mreža na internetu, kaže Štefani Švandner-Sivers sa univerziteta Rohempton u Londonu: "Velikoalbanski nacionalizam je odjednom postao mlad, svjež i seksi i često se agresivno reklamira i to uz pomoć najmodernijih sredstvava", kaže ova ekspertkinja za Albaniju. Crno-crvena alijansa u Albaniji je za samo nekoliko meseci na Fejsbuku dobila 80.000 fanova. Najveća albanska opoziciona stranka, Socijalistička partija, ima samo 29.000 ljubitelja.

Bespomoćni mediji

Mitski elementi i insistiranje na jedinstvu nacije: ova obilježja Jobika mogu se naći i u drugim populističkim pokretima u Jugoistočnoj Evropi. Naučnica Armina Omerika sa Univerziteta u Bohumu već duže proučava tendencije neofundamentalističkih muslimana u Bosni i Hercegovini. Dok su selefije ranije samo propovijedali univerzalni islam, u posljednje vrijeme su postali važni nosioci etničko-nacionalnog diskursa. "Poglavara islamske zajednice Bosne i Hercegovine, Mustafu Cerića, koji je bio omražena ličnost, sada slave kao velikog sina bošnjačke nacije", kaže Omerika.

Populistički pokreti imaju nešto zajedničko: "To je politika identiteta u čijem centru je narod koji se shvata kao homogena masa i kojem se dodjeljuju moralistički atributi - ta politika je najčešće usmjerena protiv korumpirane elite", objašnjava austrijski politolog Verner Bauer.

Sve veća opasnost od populista

Ekstremističke stranke daju pečata čitavoj političkoj pozornici, upozorava Hajnc-Jirgen Akst (Heinz Juergen Axt) , profesor Univerziteta Duizburg-Esen: "Što je veći uticaj ektremističkih stranaka, tim je veće i iskušenje etabliranih partija da pecaju u predizbornom ribnjaku ekstremista". I na izborima u Francuskoj se moglo vidjeti kako se konzervativac Nikola Sarkozi bavi temama svog desnoekstremnog rivala Žan-Mari Lepena. Hajnc Jirgen Akst, potpredsjednik Društva za jugoistočnu Evropu, odbacuje predizborne kampanje koje se vode populističkim parolama: "Treba tražiti rješenja a ne davati nerealna obećanja."

Dokle god građani dobro žive, ne primjećuju desnopopulističke parole. Ali, velika je opasnost da populisti izvuku korist od naredne krize. Hans Jirgen Akst kaže da od toga nije imuna ni njemačka politika. "Njemački političari moraju da objasne građanima zašto je u ovoj situaciji neophodna finansijska podrška Grčkoj, Portugaliji, Španiji i Italiji". Ovaj stručnjak upozorava da se samo takvom vrstom rada može spriječiti da populistički pokreti u svoje svrhe zloupotrijebe teme kao što su finansijski transfer ili monetarna unija.

Autori: Anila Shuka / Saša Bojić

Odg. urednica: Jasmina Rose