1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Može li Europa još nešto učiniti za Grčku?

Alen Legović, Bruxelles16. svibnja 2012

Neuspjeh stvaranja vlade rađa novu neizvjesnost koja će potrajati tjednima. Bruxelles smatra da novi izbori znače referendum Grka o euru i zbog toga podržavaju one snage koje zagovaraju zajedničku europsku valutu.

https://p.dw.com/p/14w8s
Foto: AP

Jean-Claude Juncker je još u ponedjeljak (14.5.) pozivao na strpljenje i poručio da demokratski proces u Grčkoj treba pustiti da ide svojim putem. Juncker je izrazio nadu da će Grci uskoro sastaviti vladu. No, manje od 24 sata nakon Junckerovih riječi došlo je do razočarenja: grčki predsjednik Karolos Papoulias obznanio je neuspjeh u sastavljanju vlade, pa će u Grčkoj građani u lipnju ponovno na birališta.

Jean-Claude Juncker
Junckeru Grčka zadaje žestoke glavoboljeFoto: AP

U Bruxellesu su odgovorni očajnički počeli s molitvama da grčki birači u drugom pokušaju ipak dovedu do stvaranja jasne slike i prilike te da u parlamentu prevladaju i većinu dobiju reformske snage. No izgledi da će se to dogoditi su loši. Rezultati anketa pokazuju upravo suprotno: u vodstvu je lijevi savez Syriza, a šef ove stranke Aleksis Tsipras ne ostavlja nikakve sumnje da želi prekinuti dogovorene reforme s međunarodnih donatorima. Ukoliko bi Tsipras zaista na izborima izašao kao pobjednik i ako sastavi koaliciju koja će podržati njegov kurs koji želi konfrontaciju, za Bruxelles stvari postaju krajnje ozbiljne.

Ako Grci ne ispune dogovor, hoće li riječ održati Europljani?

Tada se nameće pitanje: hoće li Europljani u tom slučaju održati riječ i prekinuti svoje isplate za Grčku? U proteklih nekoliko dana iz Bruxellesa na adresu grčkih političara stizala su jasna upozorenja: tko u pitanje dovodi dogovor s trojkom koju čine MMF, Europska središnja banka i Europska komisija, taj više neće dobiti novac, jednoznačna je poruka iz Bruxellesa.

Tu se nije ništa promijenilo niti nakon najave novih parlamentarnih izbora. Propali dogovor oko stvaranja nove grčke vlade šef njemačke diplomacije Gudio Westerwelle nazvao je "teškim udarcem". Reforme nemaju alternative. Westerwelle je pojasnio da novi izbori u Grčkoj predstavljaju neku vrst referenduma o ostanku Grčke u eurozoni. "Mi želimo da Grčka ostane dio eurozone", poručuje njemački ministar vanjskih poslova. "Kod predstojećih odluka koje se donose u Ateni ne radi se samo o budućoj vladi Grčke, već i o određenju grčkog naroda prema Europi i euru", dodao je Westerwelle.

Novi izbori u Grčkoj – referendum o euru

"U Grčkoj dolazi do referenduma koji je Merkel nekoć spriječila", konstatira Daniel Gros, analitičar Centra za europsku politiku. U studenom prošle godine tadašnji premijer Giorgios Papandreou predlagao je da Grci izravno odlučuju o članstvu u eurozoni, no zbog kritika njemačke kancelarke Papandroeu je povukao svoj plan.

Daniel Gros
Daniel GrosFoto: Centre for European Policy Studies

Čak kada bi Grci parlamentarne izbore i shvatili kao referendum o euru, to ne bi značilo da automatski glasuju za dosadašnje narodne stranke PASOK i Nea Demokratia, stranke koje zagovaraju štednju. Mnogi Grci glasovat će za stranku Syriza, jer ova lijevoorijetirana stranka uvjerava birače da je moguće krenuti trećim putem, a to je zadržati euro bez štednje.

Ovakva vizija posebno pogađa Grke. "Mnogi Grci vjeruju da Europljani blefiraju", kaže Gros dodajući kako Grci ukazuju da Europljani do sada nikada nisu ostali dosljedni te da je novac iz Europe na kraju uvijek stizao u Grčku. Gros smatra da je izborna pobjeda stranke Syriza ipak malo vjerojatna.

Kako Bruxelles može podržati reformiste u Ateni ?

Pitanje svih pitanja glasi: kako partneri u Europskoj uniji mogu podržati grčke reformiste u predizbornoj kampanji za lipanjske izbore? Bi li im pomoglo da Bruxelles Ateni ponudi dodatnu pomoć za gospodarski rast – istodobno i kao nagradu za izbor pravih stranaka? Za sada ništa ne govori da bi moglo doći do promjena kursa. Promatrači ipak očekuju barem retoričke ustupke, a za to će se već pobrinuti novi francuski predsjednik Francois Hollande koji bi nakon posjeta Berlinu uskoro možda mogao posjetiti i Atenu.

Hollande je u svojoj predizbornoj kampanji obećao da će težište u Europi ponovno postaviti na gospodarski rast. Već nekoliko mjeseci u Bruxellesu se pojačano govori o inicijativama za gospodarski rast kojima bi bile "začinjene" mjere štednje u svim zemljama članicama EU-a.

Lagarde: "Moramo biti spremni na sve“"

Oko temeljnog stava trojke po pitanju Grčke, međutim, za sada promjena nema. Kao jamac tu je i MMF. Grčka mora provesti plan koji je prihvatila, naglasila je i šefica MMF-a Christine Lagarde. I ona se nada da će Grčka ostati u eurozoni ali poručuje: "Moramo biti spremni na sve".

Jean-Claude Juncker i Christine Lagarde
Jean-Claude Juncker i Christine Lagarde spremni su na sve opcijeFoto: AP

Bilo kako bilo, eurozoni predstoji nekoliko vrlo burnih tjedana. Novi parlamentarni izbori u Grčkoj stvaraju još veću nesigurnost, a ulagači se pitaju kako će se situacija u eurozoni razvijati dalje. Je li izlaz Grčke iz eurozone najavom novih izbora postao izgledniji? Na prvi pogled možda se to i čini, ali izbori mogu dovesti i do situacije u kojoj će stvari biti jasnije.

Prema izjavama analitičara Daniela Grosa, izbor stranke Syriza bila bi prava katastrofa. Ukoliko bi šef te stranke Tsipras postao novi grčki premijer, tada bi mu najkasnije prilikom njegova posjeta Bruxellesu postalo jasno da se mora pridržavati mjera štednje, ističe Gros. Njegove kolege iz drugih članica EU-a dopustili bi u najboljem slučaju kozmetičke ustupke kako se ne bi vratio u Atenu potpuno praznih ruku. Isto se dogodilo i Evengelosu Venezelosu, posljednjem premijeru Grčke koji je u Bruxellesu tražio novi dogovor.

Evangelos Venizelos
Evangelos Venizelos je nakon "lekcija" u Bruxellesu postao reformistFoto: AP