Grčka politička i dužnička drama se nastavlja

Politička i privredna budućnost Grčke je doduše neizvjesna, ali Atina ovoga četvrtka (10.5.) ipak može računati sa narednom tranšom kredita u visini od 5,2 milijardi eura. Isplata će uslijediti, jer je prethodno dogovorena, izjavio je portparol Evropske Komisije Amadeu Altafaj i dodao: "Šta će poslije biti, ne zna se!" Planirano je da se Grčkoj i u avgustu isplati narednih 30 milijardi eura, ali to može uslijediti samo ako se nova vlada izjasni za strukturne reforme i drastične mjere štednje.

U Briselu nervoza raste

Momentalno, nova grčka vlada nije na vidiku. U Briselu nervoza raste. Predsjednik Evropske komisije José Manuel Barroso je na jučerašnji Dan Evrope (9.5.) poslao jasno upozorenje, koje se ne odnosi samo na Grčku: "Zemlje, koje dobijaju pakete pomoći, nemaju izbora ako žele da izbjegnu nekontrolisani bankrot. One moraju provesti mjere konsolidacije budžeta, poboljšati konkurentnost provedbom strukturnih reformi i napraviti nekoliko ciljanih investicija."

Za druge je izlazak Grčke iz eurozone postao moguća opcija. Njemački šef diplomatije Guido Westerwelle, koji je učestvovao u podijumskoj diskusiji Evropskog foruma WDR-a u Briselu, Grčkoj pruža mogućnost da se opredijeli za jednu od opcija. "Sudbina Grčke u eurozoni je u rukama same Grčke. Grci moraju znati koji je ulog u igri i šta ih čeka ako dogovor, koji je potpisan, jednostrano prekinu ili dovedu u pitanje", upozorio je Westerwelle.

Zadržati euro a odbiti kurs štednje, to ne ide, izjavio je luksemburški šef diplomatije Jean Asselborn i dodao da se stoga "grčkom narodu mora dati do znanja, ako 80 posto Grka želi ostati u eurozoni, da onda moraju podržavati partije koje provode takvu politiku. U suprotnom - i ovdje moram reći da mi je žao grčkog naroda - doći će momenat kada će Grčka proigrati svoju šansu i to će za narod biti jako, jako bolno."

Ekonomski problemi se dugo gomilali u Grčkoj

Da li možda EU sa svojim drastičnim mjerama štednje, koje zahtijeva od Grčke, snosi krivicu za porazan rezultat izbora u Grčkoj? EU komesar za monetarna pitanja Olli Rehn to je odbacio, rekavši kako su se ekonomski problemi dugo vremena gomilali u Grčkoj i da su se deficiti i zaduženje pojavili puno prije nego što je Grčka počela da provodi mjere koje su od nje tražili EU i MMF.

Neovisno od toga ko je kriv, a ko nije za teško stanje u Grčkoj, predsjednik Evropske unije Herman Van Rompuy uputio je apel snažnim zemljama poput Njemačke da ne odustaju od solidarnosti prema ekonomski slabim zemljama. "Oni, koji tvrde da njihova zemlja sama može da se izvuče iz krize, ne samo da njeguju iluziju, već i lažu. Kada ne bi bilo EU, troškovi bi bili užasno visoki. Političari moraju jasno reći šta moraju da urade i šta je na kocki. A na kocki je puno toga", rekao je van Rompuy.

Autori: Christoph Hasselbach / Jasmina Rose

Odgovorna urednica: Marina Martinović