1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Etapna pobjeda za Tadića

8. maj 2012

Na predsjedničkim izborima u Srbiji Boris Tadić je ostvario pobjedu ispred lidera radikala Tomislava Nikolića. Njemački mediji daju Tadiću blagu prednost uoči drugog kruga izbora, ali se osvrću i na izbore u Francuskoj.

https://p.dw.com/p/14rYa
Foto: dapd

Ovo nije prvi duel ove dvojice političara, ali je novina što Nikolić po prvi put tvrdi da i on želi da Srbiju odvede u pravcu EU, piše Frankfurter Allgemeine Zeitung:

"Tadićeva stranka će po svemu sudeći ostati na vlasti, ali je bitno oslabljena u odnosu na koalicione partnere iz Socijalističke partije Srbije. S obzirom na sadašnje stanje privrede u Srbiji, ishod ovih izbora se ipak može smatrati uspjehom Tadića. Za njega je sada bitno da pridobije što više glasova svog protivnika Nikolića. Čak i ako mu to pođe za rukom, mora se zabrinuti zbog stalnog pada broja simpatizera njegove stranke. Taj trend se može zaustaviti samo ako sadašnji predsjednik konačno riješi jedan od najvećih unutrašnjopolitičkih problema Srbije i slomi moć oligarha iz doba Slobodana Miloševića.

Tadić još nema pobjedu u džepu
Tadić još nema pobjedu u džepuFoto: Reuters

Razvoj ekonomije u Srbiji je između ostalog usporen zbog toga što je šačica ljudi, koja je postala uticajna i bogata u eri Miloševića, međusobno podijelila srpsko tržište i privredne grane po principu nekadašnjih feudalnih dobara. Oligarsi finansiraju rad svih političkih stranaka, između ostalih i Demokratske stranke. Za modernizaciju srbijanske demokratije, koja trenutno ima samo demokratsku fasadu, mnogo je važnije slamanje moći nedodirljivih tajkuna koji djeluju iz pozadine, nego rješenje pitanja Kosova, koje spram ovog problema izgleda nevažno.

EU očekuje da se Tadić uhvati u koštac sa korupcijom
EU očekuje da se Tadić uhvati u koštac sa korupcijomFoto: A.Jevtovic

Tadić je pokazao hrabrost i uhapsio Ratka Mladića i Radovana Karadžića, ali je do sada izbjegavao konfrontaciju sa oligarsima koji su se obogatili djelujući na mafijaškim principima", piše Frankfurter Allgemeine Zeitung.

Sprega politike i tajkuna

List Neue Zürcher Zeitung takođe upozorava kako za Srbiju veliki problem predstavlja sprega politike i tajkuna:

"Proces privatizacije u Srbiji teče uz stalne optužbe da je na djelu korupcija. EU, koja je Srbiji dodijelila status kandidata za prijem, od ove zemlje traži provjeru 24 prodajna ugovora državnih firmi. Na tom planu se nije učinilo mnogo. Nedostaje političke volje za razjašnjenje procesa prodaje ovih preduzeća. Čini se da je politika u Srbiji u simbiozi sa sumnjivim poslovnim ljudima. U Beogradu skori svi misle da tajkuni velikodušno sponzorišu stranke, kako bi ih se pustilo da na miru obavljaju svoje poslove.

Za činjenicu da se u Srbiji malo čini u borbi protiv korupcije objašnjenje daje organizacija Transparency International. Srbija ima fragmentiranu političku scenu, a kao posljedica toga je moguća uspostava samo takve vlade koju čini više stranaka. Hapšenje raznih partijskih kadrova stoga bi donijelo i kolaps vlade. U sistemu u kojem je kontrola nad državnim dobrima podijeljena po strogim partijskim linijama, političari radije ostavljaju jedni druge na miru. Partijska knjižica stoga može više pomoći u karijeri, nego školska diploma. U državi u kojoj ankete pokazuju da građani jedva da imaju povjerenja u političke stranke, postoji apsurdno veliki broj ljudi koji imaju članske knjižice upravo tih istih stranaka", zaključuje list Neue Zürcher Zeitung.

I Tomislav Nikolić je zauzeo proevropski stav
I Tomislav Nikolić je zauzeo proevropski stavFoto: picture alliance / dpa

Francuska na raskršću

Njemačka kancelarka Angela Merkel će u narednih nekoliko sedmica morati da "hoda po konopcu" i pokazati da ima odličan osjećaj za ravnotežu. Prema Grčkoj, koja se opire mjerama štednje, mora ostati čvrsta, a prema Francuskoj, koja je izabrala novog predsjednika, mora dokazati da je sposobna za fleksibilnu diplomatiju, piše list Die Welt:

"Novi predsjednik Francuske Francois Hollande je proteklih dana donekle umanjio zahtjeve za ponovnim "odvezivanjem" već sklopljenog fiskalnog pakta, a kancelarka Merkel je oprezno istakla mogućnost da se donesu neke mjere za podsticanje privrednog rasta. U novom paketu mjera EU se mora odlučiti za strukturne reforme, slične onima koje je u Njemačkoj prije nekoliko godina proveo kancelar Gerhard Schröder.

Francois Hollande i Angela Merkel
Francois Hollande i Angela MerkelFoto: picture-alliance/dpa

U toj tački se dolazi istinskog problema Francoisa Hollandea. Za razliku od italijanskog premijera Marija Montija, Hollande još nije shvatio da postoji enormna potreba za reformama. Čini se da još manje osjećaja ima za to koliku potencijalnu opasnost predstavlja Francuska. Umjesto da reducira napuhanu državnu administraciju, on želi da zaposli 60.000 novih učitelja, nastavnika i profesora. Umjesto da smanji troškove države, on želi da poveća porez i ponovo spusti prag za odlazak u penziju sa 62 na 60 godina starosti. Novi predsjednik očito nije shvatio da se njegova zemlja nalazi na putu krize na kojem su se već našle Italija i Španija. Državi u kojoj su troškovi rada deset odsto veći nego u Njemačkoj nije potrebno više, nego manje socijalizma.

Pred Hollandeom stoje veliki izazovi
Pred Hollandeom stoje veliki izazoviFoto: Reuters

Francuska se nalazi pred raskršćem. Za sada ništa ne govori u prilog tome da je Hollande spreman da svoju stranku, koja je pustila korijenje na starim pozicijama ljevice, povede "Schröderovim putem". U Hollandeu se nalazi previše one stare, nefleksibilne i prebirokratske Evrope koje je prije par godina punom brzinom udarila u zid. EU može preživjeti problem neodgovorne Grčke, koja samu sebe istjeruje iz eurozone. U slučaju da i Francuska izgubi povjerenje tržišta finansija, nastupila bi istinska katastrofa za euro, ali i za EU", stoji u listu Die Welt.

Autor: Azer Slanjankić

Odgovorna urednica: Jasmina Rose