Od dva zla birači u Srbiji izabrali manje

Srbija kao nikada ranije stenje pod teretom ekonomske krize. Nezaposlenost je dostigla istorijski rekord. Većina firmi nije u stanju na vrijeme isplaćivati plate zaposlenima. Korupcija cvjeta. Pa ipak su birači na parlamentarnim izborima manje više ponovo ukazali povjerenje partijama, koje čine vladajuću koaliciju. Dosadašnji predsjednik Boris Tadić ima dobre šanse da sa svojom proevropskom Demokratskom partijom (DS) ponovo uđe u koaliciju sa socijalistima (SPS). Miloševićevi nasljednici su pravi pobjednici parlamentarnih izbora, jer bilježe iznenađujući porast glasova i sada puni samopouzdanja mogu da počnu koalicione pregovore. Njihov predsjednik Ivica Dačić, koji je dosada bio ministar unutrašnjih poslova i kao takav imao značajnu ulogu u vladi, sada bi mogao da postane još jača konkurencija Tadiću. Nacionalno-konzervativna Srpska napredna stranka Tomislava Nikolića, koja je na parlamentarnim izborima ostvarila neznatnu prednost, najvjerovatnije neće moći da preuzme vlast. Jer, za to joj nedostaje podesan koalicioni partner.

Tadićeva stranka izgubila trećinu glasova

Srpski birači su se usred opšte ekonomske bijede opredijelili za poznatu veličinu a time i - za manje zlo. Gubitak trećine glasova koji je Tadićeva stranka morala da pretrpi samo pokazuje koliko su birači razočarani radom dosadašnje koalicione vlade i s tim u vezi lošom ekonomskom situacijom. Nastavak stare koalicije za region znači kontinuitet i predvidljivost. Jer, proevropski kurs, ojačan upravio stečenim statusom kandidata za pristup EU, sada može da se nastavi sa visokim prioritetom. Može se poći i od toga da će se nastaviti i dijalog i normalizacija odnosa sa Kosovom, koje Srbija ne priznaje kao nezavisnu državu. Evropska unija će zatražiti ukidanje paralelnih struktura na Kosovu i smanjivanje uticaja Srbije na sever Kosova.

Glavni zadatak vlade će se sastojati u sprovođenju reformi na unutrašnjo-političkom planu kako bi se dalje odmicalo sa pristupom EU. Pravosuđe mora da se reformiše, državne firme da se privatizuju a korupcija i organizovani kriminal da se suzbijaju efikasnije nego do sada.

Zajedno sa izborima za parlament, održani su i izbori za predsjednika, koji u Srbiji zapravo ima samo reprezentativnu funkciju. Boris Tadić je za vrijeme svog mandata toj funkciji bitno dao na značaju. Jer, u odnosu na bljedunjavu figuru premijera Mirka Cvetkovića, Tadić je bio itekako prezentan. Razlog tome je i što on nije bio samo predsjednik države, već i najjače vladajuće stranke.

Put Srbije u EU nije doveden u pitanje

Zbog toga će biti zanimljivo vidjeti kako će se završiti trka - rame uz rame - između Tadića i Nikolića. Tadić ima malu prednost, ali i dobre šanse da ga podrže socijalisti. No, još nije sigurno da će biti izabran za predsjednika. Čak i kada bi Nikolić pobijedio u drugom krugu, to ne bi bili tako sudbonosni izbori za Srbiju. Nikolićeva stranka se doduše još nije oslobodila mračne prošlosti. Nakon otcjepljenja od Srpske radikalne stranke Vojislava Šešelja, ona se još nije suočila sa ulogom paravojnih formacija koje je podržavala tokom rata. Do raskola je došlo najprije iz taktičkih razloga, jer Nikolić nije imao šanse da postane šef vlade u Beogradu dokle god je Šešelj u Hagu. Ali, sve i kada bi Nikolić pobijedio na predsjedničkim izborima, put Srbije u EU ne bi bio doveden u pitanje. I Nikolić se založio za pristup Srbije EU. Srpski birači su dali jasan znak: treba ostati na tom putu. Makar on i ne bio jednostavan i trajao još deset godina.

Autor: Verica Spasovska / Saša Bojić
Odg. urednica: Jasmina Rose