1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Grčka: Teško do štedljive vlade

7. maj 2012

Antonis Samaras, šef konzervativne „Nove demokratije“ dobio je najviše glasova, ali samo 19 odsto. To je najlošiji rezultat u istoriji ove partije. Kada je izgubila na izborima 2009, imala je 33 odsto glasova.

https://p.dw.com/p/14r7a
Foto: AP

Prije izbora, Samaras je izjavio da bi želio da dobije dovoljnu većinu da ne mora da ulazi u koalicije. Sinoć je ovaj 61-godišnji ekonomista morao da se suoči sa otrežnjenjem – i da krene u potragu za koalicionim partnerima: „Spremni smo da preuzmemo odgovornost za formiranje vlade nacionalnog jedinstva sa dva najvažnija cilja; da zemlja ostane u evrozoni i da se promijeni politika štednje – jer samo tako može da se postigne privredni rast i da se podupre grčko društvo. Ti predlozi se odnose na sve političke snage u zemlji“, naglasio je konzervativni šef stranke.

Ljevičari protiv štednje

I dok konzervativci žele da olabave sadašnji rigorozni kurs štednje, ljevičarske stranke žele da otkažu sve odredbe o štednji dogovorene sa međunarodnom zajednicom. Zahvaljujući takvim idejama, od ovih izbora je očigledno najveću korist izvukao Aleksis Cipras, šef „Koalicije radikalne ljevice“ – Siriza. Dobio je 17 odsto glasova i sada kao šef druge po snazi stranke u zemlji kuje sopstvene koalicione planove. On tvrdi da narodi Evrope ne bi trebalo da prihvate „varvarstvo“ programa štednje. Političko vođstvo Evrope, prije svih Angela Merkel, moraju da se suoče sa porazom politike strogosti, smatra šef Sirize.

Antonis Samaras
Antonis SamarasFoto: picture-alliance/dpa

Potop socijalista

Najveće razočaranje na izborima doživjela je socijalistička vladajuća stranka Pasok, koja je tako kažnjena ne samo za aktuelni program štednje, već i za politiku stvaranja dugova tokom posljednjih 30 godina. Socijalisti su sa 44 odsto glasova, koliko su imali 2009. spali na nešto više od 13 odsto – i na treće mjesto.

Prema ustavu, predsjednik države sada bi trebalo da da pobjedniku na izborima – Samarasu – punomoć da formira vladu. Ako ne uspije formiranje nikakve koalicije, tri dana kasnije istu punomoć dobija druga – ili ako treba i treća – politička snaga u zemlji. Ako ni to ne pomogne, održavaju se novi izbori – što je opcija koja već sada ima mnogo pristalica.

Jezičak na vagi u svim koalicionim pregovorima mogla bi biti umjerena Demokratska ljevica koja je dobila šest odsto glasova. Šef te partije Fotis Kuvelis, doduše, spada u one koji ne podržavaju aktuelne programe štednje, ali podržavaju evropski kurs Grčke.

Ekstremisti profitirali

I socijalisti koje predvodi Evangelos Venizelos zalažu se za formiranje koalicije svih proevropskih snaga, ali i nove pregovore o odredbama o štednji. Lukas Cukalis, upozorava da od evropskih partnera ne treba previše očekivati: „Bojim se da mogu da se dogode dvije stvari: prvo, da se desi ozbiljan problem oko formiranja vlade i drugo – da zemlja izgubi sposobnost da komunicira sa svijetom.“

Problem za etablirane stranke mogao bi biti i ulazak desnoekstremnog „Zlatnog praskozorja“ u parlament. Šef te stranke Nikolaos Mihalolijakos najavio je da će „nastaviti svoju borbu i u parlamentu i van njega“.

Autori: Jannis Papadimitiou / Saša Bojić

Odgovorni urednik: Mehmed Smajić