Turska inicijativa na Balkanu

„Aktivniji angažman Turske u podršci BiH na putu ka NATO-u ne kosi se sa principima Evropske unije (EU)", smatra politički analitičar Zekerijah Smajić. Prema njegovom mišljenju, turska diplomatska inicijativa nije jednostrana otomanizacija Balkana, već konsenzus Washingtona, Bruxellesa i Ankare kako bi se pokrenuli procesi koji su decenijama u zastoju. „U posljednjih dvadeset godina pokazalo se da ni Washington ni Bruxelles samostalno ne mogu napraviti ono što Balkan i BiH očekuju“, kaže Smajić.

„U tom kontekstu, kao najpouzdaniji saveznik Sjedinjenih Američkih Država i zemlja koja teži ka tješnjim odnosima sa Bruxellesom, svjesna da je njeno priključenje EU u ovoj fazi jedan daleki san, Turska se želi ispoljiti kao aktivna međunarodna sila na području koje joj je najbliskije, a to je Balkan. U tom smislu i Bruxelles i Washington blagonaklono gledaju na tursku ulogu na Balkanu, uključujući i ulogu Turske u NATO-izaciji BiH“, kaže Zekerijah Smajić.

Ako neće EU, hoće Turska

Direktor banjalučkog Centra za međunarodne odnose Miloš Šolaja kaže da, za razliku od Federacije BiH, u Republici Srpskoj (RS) ima dosta kritika na račun prevelikog miješanja Turske u region „jer se to smatra nekom vrstom kompenzacije za spor ulazak Turske u EU“. „EU ima specifičnu politiku prema zapadnom Balkanu i realizira je kroz procese stabilizacije i pridruživanja, s tim što je za sada samo Hrvatska na pragu EU, dok ostale zemlje, zbog visokog praga postavljenih uslova, prilično kasne“, kaže Šolaja.

„Turska je hrabro ušla u taj prazan prostor i u tom vakuumu nastoji ojačati svoj politički uticaj. To bi moglo smetati EU u smislu ostvarivanja evropskih standarda jer EU na ovim prostorima računa na ojačanu poziciju nakon tranzicije Ureda visokog predstavnika. Osim toga, RS je nezadovoljna činjenicom da se ide ka NATO-u, bez obzira na raniji službeni pristanak, a posebno je nezadovoljna time što Turska vodi tu politiku. To bi moglo izazvati i neke prepirke unutar BiH“, ističe Šolaja.

Sigurnosni kišobran za BiH

S obzirom na ulogu Sjevernoatlantskog saveza u rješavanju jugoslavenske krize devedesetih godina, za analitičare je razumljivo da Sarajevo i Banja Luka različito doživljavaju inicijative koje ubrzavaju put BiH ka NATO-u, pa tako i tursku inicijativu. Zekerijah Smajić smatra da je NATO, bez obzira na sigurnosne ekskurzije u Iraku, Afganistanu i Libiji, za male zemlje poput BiH „sigurnosni kišobran“. No, to je samo jedan aspekt koji treba razmotriti, tvrdi Smajić.

„Drugi aspekt je to da je ulazak jedne zemlje kao što je BiH u NATO, samo predvorje EU, jer su mnoge države prvo postale članice NATO-a, pa onda i EU. Takva rješenja pozdravlja i EU. Za BiH je veoma bitan i treći aspekt; ulazak u NATO otvara vrata za strane investicije“, kaže Smajić. On podsjeća da je u Hrvatskoj i Albaniji, nakon ulaska u NATO, petostruko povećan obim stranih investicija, zbog čega ocjenjuje da je svaka inicijativa koja bi mogla ubrzati proces integracije BiH u NATO dobrodošla.

Autor: Samir Huseinović

Odgovorni urednik: Zoran Arbutina