1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Kriminalci na Harlijima

28. april 2012.

Severna Rajna Vestfalija zabranila je bajkersko udruženje „Bandidos“ u Ahenu. Više od 600 policajaca pretreslo je stanove i prostorije udruženja i zaplenilo oružje, gotovinu i aparat za prisluškivanje policijskog radija.

https://p.dw.com/p/14mMT
Foto: picture alliance/dpa

Momci vole ratnički nastup, kožne pantalone, kaiševe sa nitnama, namrgođena lica. Policija već dugo motri na bande „Hells Angels“, „Bandidos“, „Gremium MC“ i „Outlaws MC“. Sada je savezna pokrajina Severna Rajna Vestfalija pojačala pritisak na ove grupe bajkera, motociklista koji preferiraju „Harli Dejvidsone“.

Mitglieder der Rockergruppe Bandidos
Simbol BandidosaFoto: AP

Ovi gangovi već duže važe kao spremni na nasilje i pod sumnjom su za organizovani kriminal. Racija je bila neophodna, kaže ministar unutrašnjih poslova SRV Jeger, jer je, kako je objasnio, bilo indicija da su „Bandidosi“ na području Ahena nameravali da prošire svoju sferu uticaja. Gangovi su sve moćniji. „Od sredine 2005, broj bajkerskih grupa se gotovo udvostručio“, kaže Tomas Jungblut, šef Odeljenja za organizovani kriminal Pokrajinskog kriminalističkog ureda u Diseldorfu. Samo među „Bandidosima“ je 2005. bilo 12 podgrupa, dok ih danas ima 25. U tim gangovima se trenutno nalazi oko 900 ljudi.

Veliki privredni koncerni

Bajkerski gangovi rade kao veliki koncerni, u čitavoj Nemačkoj i u Evropi, kaže Dirk Vilking, stručnjak za motociklističke bande sa Brandenburškog instituta za savetovanje u opštim poslovima: „Oni slede pre svega ekonomske interese i delaju u oblasti organizovanog kriminala.“ Pri tome su veliki međunarodni gangovi aktivni pre svega u trgovini drogom i anabolicima. Anabolici su tek odnedavno u igri. „Bajkerske bande njima snabdevaju teretane“, a stalno nastoje da delaju i van šengenskih granica, u zemljama na obodima Evrope, koje su za njih privlačne kao lokacije za laboratorije za proizvodnju sintetičkih droga. „Tada su van EU i dometa Evropola“, kaže Vilking.

Flash-Galerie Hells Angels
Hells Angels organizovano idu na jedan sudski proces koji se protiv njih vodio u Diseldorfu 2002. godineFoto: picture-alliance/dpa

Jasna simbolika

Zaštitni znak motociklističkih bandi su prestižni i snažni dvotočkaši, najbolje „Harli Dejvidsoni“, kao i kožni prsluci sa amblemom ganga na leđima. Amblem „Bandidosa“ je meksički bandit koji ima pištolj i mačétu, a „Hels Angels“ imaju mrtvačku glavu sa krilima. Već i sami simboli imaju privlačnu snagu, smatra Vilking: „To ima odlučujuću ulogu, jer ove grupe žele da održe mačo-imidž koji u najširem društvu više nema podršku.“ Zbog toga je njihov milje privlačan za radnike i zanatlije, mada među njima može da se nađe i poneki pravnik, dodaje ovaj ekspert. Osim toga, time se održava i detinji imidž gusara: „Ja sam iznad zakona. Ja sam bajker.“

Sprečavanje istrage

Krivično gonjenje je za policiju sve teže. „Bajkeri ne žele nikakav kontakt sa vlastima i policijom – čak i kada je neko teško ranjen, ne pruža indicije koje bi mogle da pomognu u istrazi protiv počinioca“, prenosi Tomas Jungblut. Banditi radije daju lažne iskaze kako bi otežali ili sprečili istragu. Nema odmetnika, onih koji napuštaju „posao“. Ako se i nađe neko takav, mora računati sa oštrom odmazdom.

„Bandidosi“ su nastali 1966. u Teksasu; korene vuku iz američke vojske. Njihov osnivač je bio vijetnamski veteran i američki marinac Donald Judžin Čembers. Njegov klub je poslužio kao poručen vojnicima koji su se razočarani vraćali iz Vijetnama i tražili novo utočište. Motocikl je do danas ostao simbol slobode, povezan sa jakim osećanjem pripadnosti grupi. „Hels Angels“ (Anđeli pakla) osnovani su još 1948. u Kaliforniji. Posle spajanja sa drugim klubovima, ovaj gang se, tokom šezdesetih godina, proširio i na Evropu.

Flash-Galerie Hells Angels Razzia
Racija u Minsteru 2008. godineFoto: AP

Samo privremeno rešenje

Zabrane poput ove koja je upravo doneta predstavljaju u principu dobro rešenje, smatra Dirk Vilking. Pošto se grupe definišu kroz uniformna obeležja i ratnički nastup, nije ima teško da proizvedu klimu straha, a „to može da se spreči zabranom“. Ovaj stručnjak upozorava da mnoge teškoće ostaju: zabrane se, na primer, donose lokalno, kao u ovom slučaju u Severnoj Rajni Vestfaliji. „Trajno može da se zabrani jedna ili druga kriminalna filijala, ali ne i sama mreža organizovanog kriminala“; motociklističke bande su međunarodni fenomen, koji nalazi svoj izraz na lokalnom planu.

Autori: Arne Lihtenberg / Saša Bojić
Odg. urednik: Nemanja Rujević