NATO se sprema za izbore na Kosovu

Njemačka vojska, Bundeswehr, još proteklog vikenda (21/22.4) je reagovala saopštenjem u kome se navodi kako "snage koje se trenutno nalaze na Kosovu nisu dovoljne da djeluju u slučaju sigurnosnih incidenata tokom izbora". 550 njemačkih vojnika i 130 njihovih kolega iz Austrije će do 1. maja biti spremno za intervenciju - ukoliko ona bude potrebna, piše Frankfurter Allgemeine Zeitung i dodaje:

"Na sjeveru Kosova, koje je 2008. proglasilo nezavisnost, žive Srbi. U i oko Mitrovice došlo je do incidenata kada su kosovske vlasti prošle godine pokušale da preuzmu kontrolu graničnih prelaza prema Srbiji. U avgustu prošle godine je NATO već jednom angažovao rezervni bataljon njemačke i austrijske armije. Vojnici koji čine rezervu su stacionirani u svojim zemljama, ali u slučaju potrebe mogu brzo da budu aktivirani. Očito je da je vojna komanda na Kosovu došla do indicija da su moguće provokacije i stoga je naložila aktiviranje ovog bataljona. Naime, i na sjeveru Kosova će biti održani lokalni izbori u pojedinim opštinama sa većinskim srpskim stanovništvom. Na Kosovu se inače još uvijek nalaze oklopna vozila Bundeswehra koja su tu prebačena prošle godine, a koja su korištena za uklanjanje barikada na cestama", stoji u listu Frankfurter Allgemeine Zeitung.

Potrebu za slanje dodatnih jedinica Bundeswehra na Kosovo kritikovao je bivši Visoki predstavnik u BiH Christian Schwarz-Schilling, prenosi Mitteldeutsche Zeitung:

"Kad se prema Srbiji stalno vodi uzdržana politika i prave ustupci, onda ne treba da se čudimo ovakvom razvoju događaja, tvrdi Christian Schwarz-Schilling. On dodaje kako sada vojska treba da priskoči u pomoć tamo gdje je politika napravila greške. Schwarz-Schilling ipak smatra kako je slanje vojnika bilo neophodno, kako bi se spriječila destabilizacija situacije. On doslovce kaže: 'Srbi moraju da znaju kako se s Kosovom ne mogu igrati ping-pong'."

Prednost za Hollanda

Pobjednik prvog kruga predsjedničkih izbora u Francuskoj je kandidat socijalista Francois Hollande, što i nije neko iznanađenje, piše Süddeutsche Zeitung i analizira zbog čega aktualni predsjednik Nikolas Sarkozy nema previše šansi u drugom krugu:

"Što je duže trajala vladavina Sarkozyja, to su se Francuzi više pitali: Kuda nas vodi ovaj čovjek? On je 'skakao' s teme na temu. Prvo je hvalio Britance, potom Nijemce. Svoju politiku okretao je čas ljevici, čas desnici. Prvo je privredi davao kredite iz državne kase, a potom se zalagao za štednju. Sarkozy je propustio šansu da nakon pobjede 2007. iskoristi većinu u parlamentu i sprovede reforme u Francuskoj.

Francuska je kao društvo i kao privredna sila danas slabija nego prije pet godina. Bilo bi jeftino za to optužiti isključivo privrednu krizu. Nakon pet godina Sarkozyja mnogi Francuzi ne vjeruju više u moć politike da oblikuje društvo. Oni slute da stanje u kojem se nalazi ova država znači više žrtava uz manje plate. To stvara strah, frustraciju i bijes. Tako su mnogi građani odustali od izlaska na izbore ili su se okrenuli antievropskoj, nacionalističkoj demagogiji.

Kandidat socijalista Franncois Hollande možda i dobije ove izbore. Ali ni on nije mogao da uvjeri Francuze kako je u stanju da sanira državu i da istovremeno ispuni želje svoje baze, političke ljevice. Hollande je za birače samo manje od dva zla, ali ne i čovjek kojeg bi s ubjeđenjem izabrali na funkciju predsjednika", stoji u listu Süddeutsche Zeitung.

Autor: Azer Slanjankić

Odgovorni urednik: Svetozar Savić