1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Položaj Bugara u Srbiji prepreka na putu ka Evropskoj uniji

21. april 2012

Položaj bugarske nacionalne manjine u Srbiji može da se unaprijedi, kažu predstavnici te manjine i nadležni, ali nisu jedinstveni u ocjenama koliko su prava bugarske manjine u Srbiji zaista ugrožena.

https://p.dw.com/p/14gyb
Foto: vepar5/Fotolia

Aleksandar Dimitrov, direktor Kulturno-informativnog centra Bugara u Bosilegradu i funkcioner Demokratskog saveza Bugara, kaže da ga je izjava potpredsjednice Bugarske Margarite Popove „prijatno iznenadila“. On ističe da ta nacionalna manjina ima brojne probleme u ostvarivanju svojih prava:

„Obrazovanje na maternjem jeziku je veliki problem. Taj problem imamo još od 1987. godine, kada je donijeta odluka da se maternji jezik praktično ukine, iako smo do tada učili, i ja sam učio, cijeli nastavni program na bugarskom jeziku. Naravno, učili smo i srpski kao jezik države u kojoj živimo. Onda je donijeta jedna smiješna odluka da taj model treba da bude dvojezični. A to je u stvari značilo da se čitava nastava odvija na srpskom, a samo nekoliko časova na bugarskom jeziku“, kaže Dimitrov.

Dimitrov ističe da postoji i problem vršenja crkvenih službi na bugarskom jeziku. On tvrdi da je Bugarima nedavno onemogućeno i da polože vijence na spomenik nacionalnom heroju Vasilu Levskom u Bosilegradu.

Problemi (ni)su teški

S druge strane, predsjednik Nacionalnog savjeta Bugara u Srbiji Zoran Petrov iz Dimitrovgrada, koji je i poslanik Demokratske stranke u Skupštini Srbije, kaže da je izjava bugarske potpredsjednice „pretjerivanje”, baš kao i izjave pojedinih predstavnika Bugara iz Srbije. On je izrazio čuđenje što se Margarita Popov nije susrela sa predstavnicima Nacionalnog savjeta Bugara i rekao da se problemi sa poštovanjem prava Bugara u Srbiji rješavaju u saradnji sa nadležnim ministarstvom.

Potpredsjednica Bugarske Margarita Popova izjavila da Srbija ne može da računa da će postati članica EU dok ne riješi sporna pitanja ljudskih prava Bugara
Potpredsjednica Bugarske Margarita Popova izjavila da Srbija ne može da računa da će postati članica EU dok ne riješi sporna pitanja ljudskih prava BugaraFoto: picture-alliance / dpa

„Nisu to problemi za koje može da se kaže da ugrožavaju prava bugarske nacionalne manjine. Postoji Zakon o nacionalnim savjetima, a to što mi ne možemo u dovoljnoj mjeri da konzumiramo sva prava i da iskoristimo i sve mogućnosti koje nam Ustav pruža, je više naš problem nego što nam država to onemogućuje. Kao i sve druge nacionalne zajednice i mi imamo neke neriješene probleme, koje pokušavamo da riješimo u saradnji sa nadležnim ministarstvima“, kaže Petrov.

Petrov ističe da u Dimitrovgradu postoje dva srednjoškolska odjeljenja u kojima se nastava odvija na bugarskom jeziku. Takođe, navodi da je u toku rješavanje problema Novinsko-izdavačke ustanove „Bratstvo”, a ishod treba da bude da istoimene novine, koje su nakon 50 godina izlaženja prestale da se štampaju, ponovo počnu da izlaze.

Ugledati se na Vojvodinu

Zamjenik zaštitnika građana Srbije za prava nacionalnih manjina Goran Bašić kaže da ima prostora za unaprjeđenje prava Bugara u Srbiji: „Kada je riječ o ostvarivanju prava nacionalnih manjina u centralnoj Srbiji, Srbija zaista treba da radi na dosljednoj implementaciji prava i da dostigne onaj standard koji je već postignut u Autonomnoj Pokrajini Vojvodini. Takođe, zaštitnik građana je dao preporuku Ministarstvu kulture u vezi sa ostvarivanjem prava bugarske nacionalne manjine na informisanje, na zaštitu kulturnog identiteta, ali ona nije sprovedena.“

Goran Bašić dodaje da i neke države iz regiona koje su već u Evropskoj uniji imaju još dosta toga da urade na unaprjeđenju zaštite prava nacionalnih manjina.

Inače, prije desetak dana u Bosilegradu je bilo pritužbi da su srpski carinici navodno ometali organizaciju dječjeg Uskršnjeg festivala, jer su na granici zadržavali poklone namijenjene djeci, što je srpska carina demantovala.

Bugarska je u februaru uručila protestnu notu Srbiji zbog navodne zabrane skupa u Bosilegradu povodom 138. godišnjice smrti bugarskog nacionalnog heroja Vasila Levskog. Navodno, tada je bilo zabranjeno aktivistima bugarske pronacionalističke stranke „Ataka“ da uđu u Srbiju. Slične optužbe na račun srpskih vlasti upućene su i krajem 2011. godine, kada veći broj autobusa sa aktivistima „Atake“ nije uspio da uđe u Srbiju. Oni su se tada uputili u Bosilegrad kako bi obeležili 91. godišnjicu potpisivanja Nejskog mirovnog sporazuma.

Nejski mirovni sporazum potpisan je 27. novembra 1919. godine u gradiću Neju kod Pariza, i njime su Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca (SHS) pripojene teritorije Caribroda, Bosilegrada, Strumice i dijelovi s desne strane rijeke Timok.

Prema podacima popisa stanovništva iz 2002. godine, u Srbiji živi nešto više od 20.000 Bugara.

Autor: Dinko Gruhonjić

Odgovorni urednik: Azer Slanjankić