Presuda o Srebrenici ostavila mnoga otvorena pitanja

List Frankfurter Allgemeine Zeitung analizira knjigu Helmuta Philippa Austa „Complicity and Law of State Responsibility“ koja predstavlja prvo stručno djelo na engleskom jeziku o odgovornosti država prilikom kršenja odredbi međunarodnog prava. U centru Austove analize, piše ovaj list, je član 16 nacrta Komisije za međunarodno pravo, kojim je 2001. regulisana odgovornost država za “pomoć ili podršku prilikom izvršenja djela koja krše međunarodno pravo.”

“Historiju, sadržaj, strukturu i kontekst međunarodnog prava, autor opsežno i precizno analizira. U to se ubrajaju i konflikti u oblasti prava, morala i politike. Aust pri tome zauzima poziciju suzdržanog pragmatičara koji jasno nabraja deficite ali ne primjenjuje načelo moralnog imperativa. U knjizi su navedeni brojni primjeri iz prakse. Aust na osnovu prikupljenog materijala pragmatično iznosi činjenice koliko je širok spektar državne odgovornosti pri pružanju pomoći jedne države u kršenju međunarodnog prava. Taj spektar seže od vojne podrške, tako što se dozvoljava korištenje zračnih baza ili daju dozvole za prelijetanje aviona preko državne treritorije, preko sudjelovanja trećih država u isporučenju optuženih, kao što je to bio slučaj kada je Kanada izručila Njemačkoj lobistu za prodaju oružja Karlheinza Schreibera, pa do davanja kreditnih garancija, kao što su učinile Austrija, Švajcarska a potom i Njemačka, čime su podržale turski Ilsu projekat gradnje brane.

“Države odgovorne za kršenje međunarodnog prava”

Austov pregled usput pokazuje da je i Njemačka u mogobrojnim konstelacijama bila konfrontirana sa optužbama da je pružala pomoć u kršenju međunarodnog prava. Slično je i sa drugim zapadnim zemljama.

Stoga je upadljivo sa kakvom upornošću je Njemačka tokom višegodišnjih priprema člana 16 istrajavala na tome da u njemu ne bude sadržano planirano regulisanje odgovornosti država u kršenju međunarodnog prava. Time je Njemačka zauzela poziciju autsajdera. Da je član 16 u skaldu sa normom međunarodnog prava potvrđeno je presudom Međunarodnog suda pravde o masakru u Srebrenici. Presuda haških sudija je međutim ostavila mnoga otvorena pitanja kada je riječ o pružanju državne pomoći. Sporno je prije svega koliko je odgovornost jedne države u kršenju međunarodnog prava uslovljena subjektivnim okolnostima. (U presudi Međunarodnog suda pravde potvrđeno da su snage bosanskih Srba u Srebrenici u julu 1995. počinile genocid koji je Srbija najprije propustila da spriječi, a zatim je propustila i da kazni i izruči Tribunalu njegove počinioce, na čelu sa Ratkom Mladićem. Odbijen je zahtjev BiH za naknadu štete. op.a), piše list Frankfurter Allgemeine Zeitung.

BiH: Milion ljudi traumatizirano od posljedica rata

U Beču je objavljena studija Dr. Trudy Mooren, u kojoj se navodi da milion ljudi u BiH boluje od trauma koje su posljedica rata. Djelove studije objavilo je austrijski portal Psychologie-Aktuell.com. Na početku je naveden je primjer žene:

„Nedavno je jedna upadljivo našminkana žena trčala kroz Sarajevo i izbola nožem jednog slučajnog prolaznika. Nju su tokom rata horde četnika sedmicama zlostavljale. Nakon svega što je preživjela ponašala se neupadljivo. U Tuzli je u vremenskom intervalu od pet godina na psihijatriji liječeno 8.000 ljudi. Kod 75 odsto njih su doktori dijagnosticirali postraumatski sindrom, izvještava Dr. Trudy Mooren u studiji pod nazivom ´Posljedice koje rat i migracije imaju na mentalno zdravlje ljudi -slučaj BiH´. Istraživanje, u kojem su učestvovala 103 ljekara pokazalo je da je 88 odsto stanovnika doživjelo traume u ratu, a da 18 odsto i dalje pati od postraumatskog stresa. Skoro je polovina od 4,4 miliona stanovnika BiH bila protjerana. Većina se trudi da obezbijedi uslove za povratak. "Vraćaju se i pod najgorim uslovima, samo ako su u stanju da obezbijede sebi golo preživljavanje, navode dr. Goran Opačić i kolege u objavljenoj studiji. Ti ljudi čak toleriraju da nakon povratka žive kao susjedi svojih bivših mučitelja. Za razliku od Srbije i Hrvatske, BiH je podijeljena na srpske, hrvatske i muslimanske grupe i ne vidi perspektivu u Evropi. Sarajevo sa multikulturalnim flerom i sa prosperirajućom prostitucijom je magnet za individualne i kolektivne turiste. Ali neprimjećeno i neizliječeno ostaje milion građana, čije psihičke traume spriječavaju vođenje iole normalnog života,“ navodi se pored ostalog u studijiu koju je prenio portal Psychologie-Aktuell.com

Autor: Belma Fazlagić-Šestić

Odg. ur. Jasmina Rose