Hrvatska i Srbije privlačnije stranim ulagačima od BiH

Za razliku od ranijeg razdoblja, kada je u BiH uglavnom stizao kapital sa Zapada, iz Slovenije, Austrije, Nemačke, u prvih devet meseci prošle godine, prema podacima Agencije za promociju stranih ulaganja, u Bosnu i Hercegovinu najviše je investirano iz Rusije - 70 miliona evra, te iz Srbije 52 miliona evra. Austrija je s 33,5 miliona evra na trećem mestu, a slede Slovenija, Holandija, Nemačka i Turska.

Rusi su, uglavnom, ulagali u Rafineriju nafte u Brodu i Rafineriju ulja u Modriči, a iz Srbije se investiralo u Telekom Srpske, koji je u većinskom vlasništvu Telekoma Srbije, te u fabriku polietilenskih cevi u Vlasenici. Nemci su investirali u fabriku oružja u Goraždu, a među najvećim investicijama u prošloj godini je i otvaranje televizije Al Jazeera Balkans.

Od političke nestabilnosti do sporog pravosuđa

Strane investicije u BiH, mogle su, međutim, da budu znatno veće, ali to se nije desilo zbog političke nestabilnosti u zemlji, smatra ekonomski analitičar prof. dr Vjekoslav Domljan. Političku nestabilnosti u BiH prof. Domljan ilustruje činjenicom da su u poslednje tri godine institucije u BiH na privremenom finansiranju.

Prema studiji Svetske banke od ukupno 22 grada u Jugostočnoj Evropi koja su uključena u istraživanje, najlošiji uslovi za investitore su u Sarajevu, Banja Luci i Mostaru. Elementi koji ukupni investicioni proizvod BiH čine najlošijim u regionu su visoka fiskalna i parafiskalna opterećenja, spor povraćaj PDV-a, spor proces izdavanja građevinskih dozvola, presporo pravosuđe... Na primer, sud u Mostaru sporove rešava za četiri godine kao i sudovi u Kabulu, a u Zrenjaninu, u Srbiji, u roku od 10 meseci, kao u Sjedinjenim Državama. Istovremeno ambijent za strane investicije u Hrvatskoj i Srbiji u odnosu na BiH je puno bolji.

Hrvatska i Srbija nude bolje uslove

„Hrvatska se uključila u proces investicijskog certificiranja regija. Radi se o konceptu razvijenom u SAD koji se implementira u Hrvatskoj. Suština tog koncepta je da se inozemnim ulagačima sve informacije, koje su im potrebne, osiguraju u najkraćem roku, na jednom mjestu. S druge strane Srbija ima najniže poreze, a daje i konkretne poticaje stranim investitorima", kaže prof Domljan.

Portparolka Agencije za promociju stranih ulaganja u BiH Jasmina Halilović kaže kako je Agencija u stalnom kontaktu s inostranim ulagačima kako bi čula njihove primedbe. „Primjedbe i sugestije stranih investitora FIPA prosljeđuje nadležnim vlastima u Bosni i Hercegovini. Surađujući s državnim i entitetskim institucijama, Vijećem stranih investitora u BiH, kao i međunarodnim institucijama, te izravno sa stranim investitorima, FIPA nastoji ukazati nadležnim vlastima na ključne prepreke u ovoj oblasti, te istovremeno dati konkretne preporuke za unaprijeđenje poslovnog ambijenta”.

Ona pojašnjava kako Agencija za promociju stranih ulaganja u BiH nema mandat da donosi ili menja zakone i propise. To je u nadležnosti vlasti, a one bi, slažu se naši sagovornici, morale da poboljšaju politički, ekonomski i pravni ambijent u zemlji, ukoliko žele da privuku strani kapital.

Autor: Milan Šutalo

Odg. urednica: Ivana Ivanović