Uz prvo hrvatsko sudjelovanje u svojstvu promatrača preko Hrvatski ministar znanosti, obrazovanja i sporta Željko Jovanović je doduše sudjelovao tek kao promatrač, ali već je bio prisutan raspravi o budućnosti i strategiji razvoja Unije "Europa 2020".

Novca ima, ali treba razviti dobar program

Konkurenta Europska unija počiva na tri temelja, na inovacijama, poduzetništvo i intelektualnom vlasništvu. Ali upravo na razvoju intelektualnog bogatstva, Hrvatska čini veoma malo: i hrvatski ministar priznaje kako Hrvatska u tu namjenu izdvaja  "sramotnih 0,76 posto BDP-a, a cilj je Europske unije je da izdvajanja bude tri posto“.

Ministar Jovanović upozorava da "ukoliko želimo da Hrvatska postane dio konkurentnog društva, tada mora povećati ulaganja hrvatska ulaganja u istraživanja i razvoj“. Dodaje i kako su zemlje koje su u prošlosti više izdvajale za istraživanje i razvoj, danas lakše prolaze i podnose krizu.

U Hrvatskoj prosjek zaposlenih u znanosti i tehnologiji iznosi 32 posto, u Europi je prosjek 40 posto, a jedino su Rumunjska, Bugarska, Malta i Portugal lošiji od Hrvatske.

Europski novac za "pravi" studij

Hrvatski ministar ističe kako, osim više novca za istraživanje i razvoj, treba privući mlade da studiraju one fakultete koje doista trebaju na tržištu. U tu namjenu Hrvatska može zatražiti i dodatna sredstva iz "Horizonta 2020" u kojem je 80 milijardi.

Vijeće za konkurentnost osnovano je u lipnju 2002.godine spajanjem triju zasebnih vijeća - unutarnjeg tržišta, industrije i istraživanja. Time se željelo ujediniti snage i uspješnije koordinirati potragu za odgovorima, kako da Europska unija bude konkurentnija na svjetskom tržištu.

U Europskoj usporedbi, Hrvatska je daleko na dnu ljestvice

Vijeće za konkurentnost se sastaje pet do šest puta godišnje. Na temelju analiza Europske komisije, Vijeće razmatra što bi se moglo promijeniti, a u svojim stručnim odjelima razmatra i prijedloge pravnih odredbi. Ipak, za takve inicijative je potrebno suodlučivanje Europskog parlamenta.

Europska unija uviđa kako je istraživanje i tehnološki razvoj sve važnije u ukupnom razvoju europske industrije i njenog dokazivanja na svjetskom tržištu. Ovaj, sedmi okvirni program koji teče od 2007. i koji će potrajati do 2013.godine, je najvažniji instrument Europske unije za financiranje istraživanja u Europi.

I to je sredstvo kojim se želi stvoriti Europski istraživački prostor (EFR) kao vizije za budućnost istraživanja u Europi. Ciljevi ovog programa su postizanje vrhunskih znanstvenih rezultata, poboljšana sposobnost konkurentnosti i inovacije kroz impulse za pojačanu suradnju, veću komplementarnost i poboljšanu koordinaciju između određenih sudionika na svim razinama.

Autor: Alen Legović, Bruxelles

Od. ured.: A. Šubić