Hrvatska izdvaja "sramotno malo" za znanost

Uz prvo hrvatsko sudjelovanje u svojstvu promatrača preko Hrvatski ministar znanosti, obrazovanja i sporta Željko Jovanović je doduše sudjelovao tek kao promatrač, ali već je bio prisutan raspravi o budućnosti i strategiji razvoja Unije "Europa 2020".

Konkurenta Europska unija počiva na tri temelja, na inovacijama, poduzetništvo i intelektualnom vlasništvu. Ali upravo na razvoju intelektualnog bogatstva, Hrvatska čini veoma malo: i hrvatski ministar priznaje kako Hrvatska u tu namjenu izdvaja  "sramotnih 0,76 posto BDP-a, a cilj je Europske unije je da izdvajanja bude tri posto“.

Ministar Jovanović upozorava da "ukoliko želimo da Hrvatska postane dio konkurentnog društva, tada mora povećati ulaganja hrvatska ulaganja u istraživanja i razvoj“. Dodaje i kako su zemlje koje su u prošlosti više izdvajale za istraživanje i razvoj, danas lakše prolaze i podnose krizu.

U Hrvatskoj prosjek zaposlenih u znanosti i tehnologiji iznosi 32 posto, u Europi je prosjek 40 posto, a jedino su Rumunjska, Bugarska, Malta i Portugal lošiji od Hrvatske.

Europski novac za "pravi" studij

Hrvatski ministar ističe kako, osim više novca za istraživanje i razvoj, treba privući mlade da studiraju one fakultete koje doista trebaju na tržištu. U tu namjenu Hrvatska može zatražiti i dodatna sredstva iz "Horizonta 2020" u kojem je 80 milijardi.

Vijeće za konkurentnost osnovano je u lipnju 2002.godine spajanjem triju zasebnih vijeća - unutarnjeg tržišta, industrije i istraživanja. Time se željelo ujediniti snage i uspješnije koordinirati potragu za odgovorima, kako da Europska unija bude konkurentnija na svjetskom tržištu.

Vijeće za konkurentnost se sastaje pet do šest puta godišnje. Na temelju analiza Europske komisije, Vijeće razmatra što bi se moglo promijeniti, a u svojim stručnim odjelima razmatra i prijedloge pravnih odredbi. Ipak, za takve inicijative je potrebno suodlučivanje Europskog parlamenta.

Europska unija uviđa kako je istraživanje i tehnološki razvoj sve važnije u ukupnom razvoju europske industrije i njenog dokazivanja na svjetskom tržištu. Ovaj, sedmi okvirni program koji teče od 2007. i koji će potrajati do 2013.godine, je najvažniji instrument Europske unije za financiranje istraživanja u Europi.

I to je sredstvo kojim se želi stvoriti Europski istraživački prostor (EFR) kao vizije za budućnost istraživanja u Europi. Ciljevi ovog programa su postizanje vrhunskih znanstvenih rezultata, poboljšana sposobnost konkurentnosti i inovacije kroz impulse za pojačanu suradnju, veću komplementarnost i poboljšanu koordinaciju između određenih sudionika na svim razinama.

Autor: Alen Legović, Bruxelles

Od. ured.: A. Šubić