
Grčka vlada, privatni investitori, kao i stručnjaci Međunardonog monetarnog fonda, Evropska centralna banka i Evropska unija nedeljama pregovaraju o saniranju grčkog duga i finansijskoj pomoći.
Pritisak je ogroman, ali dogovor ipak, izostaje. Grčkoj je hitno potreban novac. Briselu su nezadovoljni grčkim reformskim naporima. Međunarodni donatori su mišljenja da grčka vlada čini premalo u cilju sprovođenja obećanih reformi. Sada je šef Evro grupe, premijer Luksemburga Žan-Klod Junker povećao pritisak: On vladi u Atini preti ukidanjem pomoći EU. U slučaju da Grčka ne uspe da sprovede obećane reforme, ne može ni očekivati solidarnost, rekao je Junker u intervjuu za "Špigel“.
"Ako utvrdimo da u Grčkoj sve ide naopako, onda neće biti novog programa pomoći“, upozorio je Junker. To bi značilo da Grčka u sledeća dva meseca mora da proglasi bankrot.
Junker kaže da bi već i samo teoretska mogućnost državnog bankrota trebalo da natera Grčku da dobije snagu „ u mišićima koji su trenutno paralisani.“ Konkretno se misli na činjenicu da se ne sprovodi u dovoljnoj meri privatizacija državnih preduzeća. U ovom trenutku, Evropska unija to neće dozvoliti.
Pritisak se povećava, pregovori su prespori
Jean-Claude Juncker
U Atini se oseća povećanje pritiska: „Postoji veliki pritisak - ne samo od tri institucije trojke, nego i država članica evro-zone, od kojih svaka ima sopstvene kriterijume, probleme i prioritete", rekao je ministar finansija Evangelos Venizelos. Pregovori su spori.
Danas do kasnih večernjih sati, dogovor bi trebalo da bude postignut, rekao je Venizelos. Napredak u pregovorima su do sada sprečavali strani inspektori trojke, zahtevajući dalje reforme tržišta rada koji sindikati radnika i udruženja poslodavaca u Grčkoj odlučno odbijaju.
O budućnosti Grčke trenutno se raspravlja na dva nivoa: Vlada u Atini pregovara sa svojim zvaničnim kreditorima o uslovima za drugi paket pomoći vredan 130 milijardi evra. Pre odobravanja novog paketa pomoći, trojka Evropska unija, Međunarodni monetarni fond, i Evropska centralna banka, očekuju smanjenje plata državnih službenika, nastavnika i vojske, kao i smanjenje minimalne plate od 750 evra. S druge strane, grčka vlada sa privatnim kreditorima raspravlja o poslednjim detaljima, u osnovi već dogovorene, plasmanu obveznica kojim bi dug od 100 milijardi evra bio smanjen.
Autor: Željka Bašić (ard, dpa)
Odg. urednik: Jakov Leon
U narednih šest meseci Evropskom unijom predsedava Danska. Saznajte više...
Više o nastanku i razvoju Evropske unije, kao evrointegracionom procesu Srbije...