1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Jugoslavija jeste mrtva, ali kulturološki živi i dalje

11. januar 2012

Zamršena politička situacija u Sloveniji, manjak podrške Zoranu Jankoviću za izbor mandatara za sastavljanje vlade, kao i zamršeni odnos prema povijesti Jugoslavije su teme kojima se bavi tisak na njemačkom jeziku.

https://p.dw.com/p/13hOJ
Ilustracija: puknuta zastava Jugoslavije

Njemački Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ) i švicarski Neue Zürcher Zeitung (NZZ) u svojim tiskanim izdanjima od srijede (11.01.2012.) pišu da je došlo do "političkog pata" u Sloveniji uoči glasovanja o povjerenju predloženom mandataru za sastav nove vlade i pobjedniku na proteklim izborima - ljubljanskom gradonačelniku Zoranu Jankoviću.

Zoran Janković
Zoran JankovićFoto: dapd

FAZ objašnjava da Janković, predsjednik ljevičarske liste "Pozitivna Slovenija" (PS), nije uspio za svoju koaliciju pridobiti liberalnu građansku listu Gregora Viranta (VL). "Pregovori s 'Pozitivnom Slovenijom' su, prema navodima zastupnika građanske liste VL Janeza Šzšteršića, među ostalim propali zato što su se predstavnici ljevičarskih stranaka izjasnili za povećanje najviše porezne stope s 41 na 50 posto, kao i za povećanje PDV-a. Također, navodi se dalje, nije postignut dogovor o reformi mirovinskog i zdravstvenog sustava", obrazlaže FAZ.

Slična situacija i kod Janše

NZZ piše da se Virant kao političar, koji se pozicionirao u političkoj sredini, od početka pokazao otvorenim za formiranje koalicije i s lijevo orijentiranim Jankovićem, a i desnokonzervativnim vođom oporbe Janezom Janšom iz Slovenske demokratske stranke (SDS). Pa je tako, piše NZZ dalje, Virant s obje stranke paralelno vodio razgovore, prije no što je u ponedjeljak navečer izjavio da neće ući u koaliciju s Jankovićem. "Posljedice toga su kompleksne: tako Jankovićeva stranka sada može samo računati na podršku dosad vladajućih socijaldemokrata i stranke umirovljenika. Izborni pobjednik time u parlamentu od 90 zastupničkih mjesta dobiva 44 mandata. Na desnokonzervativnoj strani je slično stanje: čak uz podršku njegovog bivšeg kolege u vladi Viranta, bivši premijer Janša bi došao na 44 zastupnička mjesta", obrazlaže NZZ političku pat situaciju u Sloveniji.

Janez Janša
Janez JanšaFoto: AP

Osim trenutačnog političkog stanja u Sloveniji, NZZ se u feljtonu osvrće i na povijesti, ne samo Slovenije, nego zajedničku jugoslavensku povijest bivših republika. U članku pod naslovom "Jugoslavije bez rata", NZZ piše o novom pristupu koji se danas otvara pri istraživanju povijesti socijalističke Jugoslavije i njezinog raspada. Uzimajući kao povod za članak debatu u Centru za studije jugoistočne Europe u Grazu o kraju Jugoslavije i o "dvadeset godina poslije", ovaj list piše da se u povijesti sada iskušava drukčiji pristup istraživanju propasti Jugoslavije, pri čemu se ta multinacionalna država prikazuje u drugom svjetlu.

Ne jugoslavenske, nego nacionalističke reakcije

NZZ u tom kontekstu piše da je oslobađajuće to što su pri takvom jednom povijesnom pogledu određene kontroverze više ne uzimaju u obzir, odnosno stavljaju ad acta. U te kontroverze spada i "na Zapadu proširena teza, prema kojoj je krvavo izbila stoljetna mržnja tih naroda, i to nedugo nakon što je popustila Titova željezna ruka. Ali i historiografski neizdašna debata je li se pri nasilnom raspadu radilo o građanskim ratovima ili međudržavnim agresijama, više nije tema - konsenzus glasi: 'i jedno i drugo'. A 'pitanje krivnje' više nije u prvom planu - barem ne kod profesionalnih povjesničara.

Milošević na kosovskom polju 1989.
Ne može se ignorirati Miloševićeva želja za moćiFoto: Tanjug

Mnogi svjedoci vremena, ali i neki povjesničari tematiziraju odgovornost Srbije pri padu Jugoslavije. Doduše, Miloševićeva želja za moći i zauzimanje Jugoslavenske narodne armije u tu svrhu, ne može se ne uzeti u obzir. Ali taj pogled uglavnom zaklanja ono što je jedan drugi svjedok vremena, Bosanac Raif Dizdarević, istaknuo u svojim memoarima: reakcije na srpske pretenzije gotovo nigdje nisu bile jugoslavenske, nego nacionalističke. Bogata Slovenija se, umjesto Beograda, okrenula u smjeru Bruxellesa; za Hrvatsku je obnova 'tisućljetne državnosti' bila povijesna misija. I u svim republikama je vlast sve više bivala etničko-nacionalno a ne više jugoslavenski legitimirana. U Jugoslaviji su nestali Jugoslaveni", navodi FAZ, dodajući da je na koncu tu bilo jedno "društvo bez građana i politika bez javnosti".

"Multiperspektivni" pristup proučavanju jugoslavenske povijesti

Ovaj list dalje obrazlaže da, ako se želi shvatiti zašto se sve to dogodilo, treba se odmaknuti od rata i uzeti u obzir druge društvene, kulturološke i obrazovne aspekte. U takvom povijesno-istraživačkom pristupu, navodi se dalje, pomaže što su sada nakon 30 godina otvoreni određeni arhivi iz osamdesetih godina kojima se može pristupiti, ali da s druge strane odmaže loše stanje u istraživačkim institutima diljem bivše Jugoslavije. "Ne nedostaje samo novca i uposlenika, nego nedostaje i efektivne kooperacije znanstvenika tih zemalja. Pritom je očito da se povijest Jugoslavije može razraditi samo 'multiperspektivno', to znači kroz uključivanje izvora iz bivših republika. A kao i u mnogim drugim oblastima, nije da nedostaje briljantnih umova, nego nedostaje organizacije tih kapaciteta u jednom sistemu", navodi FAZ.

Ilustracija: raspad Jugoslavije, karta
Jugoslavija se jeste raspala, ali bi se trebalo surađivati kako bi se istražili i drugi povijesni aspekti osim rata i politikeFoto: DW

List dodaje da bi stoga bilo razumno imati jednu modernu "svejugoslavenski" prikaz povijesti. S tim u svezi i obzirom na odmak od "političkog" i "ratnog" aspekta proučavanja raspada Jugoslavije, FAZ navodi i riječi hrvatskog povjesničara Vjekoslava Perice, koji smatra da je Jugoslavija kao država mrtva, ali da ona u kulturološkom smislu i dalje živi te da bi stoga bio važan zadatak pojasniti takve "kontinuitete".

Autorica: Marina Martinović

Odgovorna urednica: Zorica Ilić