1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Svi predsednikovi gresi

6. januar 2012.

Izuzetno povoljan novčani zajam dobijen od supruge dobrog prijatelja; godišnji odmor u inostranstvu, proveden u superluksuznoj vili još jednog prijatelja. Ima li, među običnim smrtnicima, onih koji bi to odbili? Možda.

https://p.dw.com/p/13fDL
Christian WulffFoto: picture-alliance/dpa
Deutschland Bundespräsident Christian Wulff Interview mit ARD und ZDF
Foto: Reuters

PRIVILEGIJE I IZVINJENJA: Nemačkoj čak ni predsednik države nije odoleo takvim pogodnostima. Problem je u tome što je time dobio upravo ono o čemu obični smrtnici mogu samo da sanjaju – i tako pokazao da visoka politička funkcija ipak podrazumeva privilegije i kretanje u svetu velikodušnih i skupih usluga i protivusluga. Ništa novo, reklo bi se, tako je bilo otkad je sveta i veka; pitanje je samo kada će i zašto neko dolijati i biti izveden pred sud javnosti ili države. U slučaju nemačkog predsednika Kristijana Vulfa stvari nisu jednostavne: on jeste dolijao, ali njegovi javno izneti gresi – zasad – nisu veliki. Najveći se sastoji u tome što je on pretio uredniku Bilda da će prekinuti saradnju sa tim tabloidom ukoliko se na njegovim stranicama nađe priča o pomenutom prijateljskom zajmu, koji je – pred Božić – Vulf vratio pretvorivši sumu od 500.000 evra u kredit podignut kod banke BW. Mnogi su to protumačili kao napad na slobodu štampe. Usledilo je predsednikovo izvinjenje u udarnom televizijskom terminu javnih servisa ARD i ZDF. Izvinjenje je propratilo i objašnjenje da on nije želeo da spreči, već samo da odgodi objavljivanje priče o zajmu.

RVANJE TEK POČINJE: Na televiziji, Vulf se prezentirao pre svega kao čovek koji može da pogreši, ali je, uz svu skrušenost, jasno stavio do znanja da mu ne pada na pamet da podnosi ostavku. Već sledećeg dana – 5. januara – pojavili su se rezultati anketa javnog mnjenja prema kojima tesna većina građana Nemačke smatra da Vulf treba da ostane predsednik. Sve je izgledalo kao da će se situacija smiriti, ali izdavačka kuća Aksel Špringer, kojoj, uz mnoštvo drugih izdanja, pripada tabloid „Bild“, optužila je predsednika za laž, naglasivši da on nije želeo da odgodi, već da spreči objavljivanje članka o njegovom kreditu. „Bild“ je saopštio da je možda najbolje da objavi zapis telefonske sekretarice na kojoj je predsednik ostavio preteću poruku. Dan kasnije, oglasila se i banka BW i to podatkom da je Vulf ugovor o dugoročnom kreditu potpisao tek nakon što je informacija o njegovom zajmu prodrla u javnost – dok je predsednik tvrdio da je ugovor potpisan još u novembru. Vulf sada radi na dva velika fronta i na nizu malih frontova koji nisu manje opasni. „Bildu“ je poručio da ne objavljuje sadržaj poruke ostavljene na automatskoj sekretarici glavnog urednika Kaja Dikmana, jer da bi to bilo kršenje pravila o privatnosti telefonskih razgovora i poruka, i da se, uostalom, on već izvinio redakciji tog tabloida, da je izvinjenje prihvaćeno i da je time čitav slučaj okončan. Na odgovor banci BW još se čeka.

KANCELARKA (PONOVO) ĆUTI: što se tiče „malih frontova“ koji svakog trenutka mogu da narastu do pretećih dimenzija, oni su uglavnom povučeni linijama otpora, negodovanja, gunđanja i zvocanja opozicije i nezadovoljnih novinara. „Prevejani folirant“, „čovek nedostojan položaja“, „šegrt na predsedničkoj funkciji“ – samo su neki od epiteta kojima je Vulfa „počastila“ nemačka štampa. Opozicione stranke Socijaldemokrata i Zelenih sve češće prozivaju i kancelarku Angelu Merkel, zamerajući joj što sve vreme uporno ćuti, umesto da objasni da li je Vulf opravdao zahteve koje sobom nosi funkcija predsednika države. „Naposletku, on je njen kandidat“, rekao je visoki političar Socijaldemokratske stranke Hubertus Hajl. Mnogi kancelarkino – već poslovično – ćutanje u ovoj situaciji porede sa istim takvim ponašanjem u slučaju Karla Teodora Gutenberga, bivšeg ministra odbrane koji je falsifikovao velike delove svoje doktorske disertacije i na kraju morao da napusti sve političke funkcije. Sve to zajedno ne baca baš blještavu svetlost na ovdašnju političku kulturu, posebno ako se ima u vidu da Vulfov prethodnik, Horst Keler, nije proveo pun mandat na funkciji predsednika države: on je iznenadno podneo ostavku, naizgled bez konretnog razloga, uvređen „nepoštovanjem njegove ličnosti i funkcije“ – Nemačka u poslednje vreme nema sreće sa svojim predsednicima.

GRESI OPŠTIJEG KARAKTERA: ako se u politici ništa ne dešava slučajno, nije lako pronići u moguće grehe koji bi Vulfa mogli da učine nepodobnim predsednikom. Drugim rečima, nije lako odgovoriti na pitanje: kome bi Vulf mogao da smeta? Tokom prošle godine, Vulf je, povodom finansijske krize, više puta oštro kritikovao nemačku i evropsku politiku, kao i mahinacije evropskih bankara. Posle jednog intervjua za časopis „Di cajt“ bio je jasno da je Vulf bio oštar kritičar smanjivanja nadležnosti parlamenta koji se, kako je rekao, „ni kada se radi o evru ni kada je reč o preokretu na planu energije, više ne jača ni ne doživljava kao srce demokratije“. Opšte pitanje suverenosti država Evropske unije i evro-zone otvoreno je posle dogovora o formiranju Evropskog stabilizacionog mehanizma EFSF koji bi raspolagao sumom većom od 500 milijardi evra, i donosio odluke o njenoj upotrebi mimo nacionalnih parlamenata, uz imunitet na bilo koju vrstu krivičnih tužbi. Vulfova kritika ne ide uz aktuelni politički trend nemačke vlade koji ide u pravcu ustupanja državnog suvereniteta evropskoj finansijskoj vlasti. Zna se i da je demohrišćanski predsednik više puta izrazio veliko neslaganje sa rotacijama u samom vrhu nemačkog političkog personala. Tabloid Bild je posle Vulfovog televizijskog nastupa kao opomenu predsedniku uputio sledeći citat iz Zidojče cajtunga: „Kristijan Vulf nije izabran za predsednika zbog onoga što je učinio u životu, niti zato što je omiljen, niti zato što je moralni autoritet. Kristijan Vulf je savezni predsednik jer je to tako htela kancelarka i predsednica CDU. Ako u politici makar i malo važi princip uzročnika, onda bi i Angela Merkel morala da bude pozvana na odgovornost.“

Autor: Saša Bojić
Odg. urednik: Jakov Leon

Wochenrückblick KW 01 2012
Foto: picture-alliance/dpa