1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Katastrofa koja je promenila svet!

31. decembar 2011.

Za Japan je 2011. godina bila pravi košmar. 11. marta ostrvo je zahvatio cunami, zatim zemljotres, što je dovelo do havarije u nuklearki u Fukušimi. Bila je to trostruka katastrofa koja je duboko potresla celu naciju.

https://p.dw.com/p/13cDL
Zračenje i dalje na visokom nivouFoto: picture alliance/dpa

Građani Japana teško da će 2011. godinu pamtiti po bilo čemu drugom. O tragedija u Fukušimi Japanci i danas govore: „Moje rodno mesto je u blizini Fukušime. Tamo je situacija strašna. Cela ova godina je bila haotična!“

„Poslala sam stvari nastradalim ljudima, uplatila dobrovoljni prilog. U ovoj katastrofi uvidela sam koliko je važno pomoći ljudima. Na međusobno pomaganje, na solidarnost, gledam iz drugog ugla.“

„Zemljotres je bio najgori. Tako jak još nismo doživeli. Posle njega se promenio i naš način života. Stalno je nestajala struja, uveče smo sedeli za stolom i večerali u mraku, kao za vreme rata. Prvi put smo ozbiljno razmišljali o našem rasipništvu, o preteranom trošenju struje. Bila je to velika nesreća, ali istovremeno i povod za duboko razmišljanje!“

Kada se 11. marta u blizini japanske obale dogodio zemljotres, počeo je lanac katastrofa čije će posledice Japan osećati u narednim decenijama. Zemljotres je bio jačine 9,3 stepena Rihterove skale, što odgovara silini stotinu hiljada atomskih bombi iz Hirošime.

Fukushima Kernkraftwerk
Foto: picture alliance/Kyodo

Cunami, zemljotres, nuklearna katastrofa...

Ogromni talas koji je potom poplavio japansko kopno, pokrio je više od 470 kvadratnih kilometara tla lavinom vode, šuta i kamenja. Više od 19.000 ljudi izgubilo je život u poplavama, ili još važe za nestale. Talas je dostigao visinu od 16 metara – što odgovara visini četvorospratne zgrade.

Atomsko postrojenje Fukušima ima šest reaktorskih blokova i jedna je od najvećih nuklearki Japana. Zidovi ove nuklearke, koja se nalazi na samoj obali Pacifičkog okeana mogu da je zaštite od cunamija visine do 5,7 metara. Međutim, ovaj talas je bio visine 13 metara, preplavio je celokupni kompleks postrojenja.

Uprkos brzom isključivanju reaktorskih blokova, katastrofu je bilo nemoguće izbeći: pošto su i rezervni agregati za struju isto tako bili poplavljeni, a pumpe za morsku vodu uništene, izostalo je hlađenje reaktora. U haotičnoj situaciji posle zemljotresa, operatoru centrale, firmi Tepko, nije pošlo za rukom da obezbedi snabdevanje strujom za rashlađivanje. Drumovi nisu bili prohodni, a pomagači nisu bili u stanju da Fukušimi dostave nužnu opremu. Najgore su bili pogođeni blokovi jedan do četiri, u kojima je voda od poplave bila visine od pet metara. U blokovima pet i šest, voda je bila visine od „samo“ jednog metra. Tu se nalazio jedini generator koji je "preživeo" cunami. Zato su tehničari ubrzo mogli da uspostave snabdevanje strujom.

Povoljan vetar, ali kontaminirana voda

Pošto je vetar u prvim danima posle eksplozije pre svega duvao u pravcu mora, veliki deo radioaktivnih oblaka oduvao je na okean. Da je duvao u severozapadnom pravcu, gusto naseljene oblasti oko Tokija bile bi ugrožene. Pa ipak, uprkos povoljnim vremenskim prilikama, oblasti oko Fukušime bile su radioaktivno kontaminirane.

Jer, narednih nedelja i meseci radioaktivnost je u obliku dima i pare, ali i vode, isticala iz nuklearnih blokova. Operator je bio primoran da nakon isključenja svih sistema za hlađenje, rashlađuje jezgra reaktora morskom modom.

U novembru je Tepko doveo prvu grupu novinara da bi pokazao da se situacija u međuvremenu „stablizovala“. Uslovi rada dosta su se poboljšali. Sistem za rashlađivanje ponovo je funkcionisao, a reaktori su držani na konstantno niskom nivou. Pa ipak su novinari na nekim mestima izmerili zračenje: od 50 mikrosiverta na sat. Inače, evakuacija stanovništva je neizbežna ako je zračenje iznad 20 milisiverta.

200.000 ljudi direktno pogođeno

Zbog radioaktivnog zračenja vlasti su evakuisale stanovništvo u radijusu od 30 kilometara oko nuklearke. Sve u svemu, bilo je pogođeno oko 200.000 ljudi. Na jesen je zona za evakuaciju ograničena na 20 kilometara oko nuklearke, ali još uvek oko 100.000 ljudi ne može da se vrati kućama.

Vlasti su uvele zabranu prodaje povrća, mesa i mlečnih proizvoda, u pet zona u regionu oko nuklearke. Od letos je zabrana ograničena na proizvode koji se proizvode u radijusu od 20 kilometara oko nuklearke.

Mada su neki radnici bili izloženi velikoj radijaciji, do sada niko nije preminuo od zračenja. Radovi na popravci nuklearke trajaće još najmanje trideset godina.

Katastrofa promenila Japan

Katastrofa od 11. marta, sa zemljotresom, cunamijem i havarijom, promenila je Japan. Nakon uvođenja mera štednje u Tokiu i Tohuku ove zime su i stanovnici na jugu i zapadu Japana pozvani da štede energiju. Više od dve trećine reaktora je isključeno. Struja se sada uglavnom dobija iz termoelektrana.

„Po svemu sudeći, biće potrebno tri, pet, deset godina – a možda i više decenija, da se ova nuklearna katastrofa konačno završi. Stoga je hitno potrebno povesti diskusiju u japanskom stanovništvu o tome kako da se nastavi sa atomskom i energetskom politikom“, kaže Naoto Kan, kome nije bilo lako u ulozi premijera za vreme krize. Kao krizni menadžer on možda nije bio najbolji posrednik, pa ipak je vodio Japan u najtežem periodu od rata. Još ne može biti reči o normalnosti, ali izgleda da je kriza prevaziđena – mada sa novim premijerom.

„Političarima su potrebni snovi, jaka volja, oduševljenje i toplo srce. U stanovništvu u međuvremenu postoji veliko nepoverenje prema politici, zato što upravo to nedostaje!“, rekao je Jošihiku Noda, naslednik premijera Kana.

Autori: Fabijan Šmit / Peter Kujat / Mirjana Veljković
Odg. urednik: Jakov Leon

Japan Fukushima Tsunami trifft Kraftwerk
Foto: AP
Japan Fukushima Tsunami trifft Kraftwerk
Foto: dapd
Fukushima Kernkraftwerk
Foto: picture alliance/Kyodo
Fukushima Japan Erdbeben
Foto: AP