1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Eksplozija troškova NATO-a

6. oktobar 2011

Na dvodnevnom sastanku ministara obrane 28 zemalja članica NATO-a u Bruxellesu dominiraju završetak misije u Libiji i obuka sigurnosnih snaga u Afganistanu - ali i zabrinutost zbog nedavnih nemira na Kosovu.

https://p.dw.com/p/12mqa
Misija NATO-a u Afganistanu koštala mnogi više nego što se pretpostavljalo
Misija NATO-a u Afganistanu koštala mnogi više nego što se pretpostavljaloFoto: DW
NATO je angažiran i na Kosovu
NATO je angažiran i na KosovuFoto: picture-alliance/dpa

„Hrvatska je zainteresirana za stanje na Kosovu, tim više što tamo sudjeluje s dva helikoptera i 20 vojnika. Na sastanku je iskazana zabrinutost zbog posljednjih događaja na Kosovu, što će vjerojatno utjecati na određene planove potencijalnog smanjenja snaga KFOR-a“, izjavio je hrvatski ministar obrane Davor Božinović prvog dana sastanka u Bruxellesu. „Definitivno je jasno da se rješenje na Kosovu može pronaći samo političkim dogovorom između Beograda i Prištine uz posredovanje EU-a. Nadamo se da će svi odgovorni čimbenici, pogotovo regionalni koji su izravno uključeni naći dovoljno političke volje da iziđu iz ove situacije“, dodao je.

Ostale teme sastanka su reforme Sjevernoatlantskog saveza, obrambena transformacija te operacijske snage u Libiji, Afganistanu i na Kosovu. Nakon smanjenja i zatvaranja zapovjednih struktura NATO je počeo s povezivanjem i spajanjem svojih vojnih kapaciteta.

Novi američki ministar obrane Leon Panetta je svojim europskim partnerima najavio da će SAD u idućih deset godina uštedjeti 440 milijarda dolara izdataka za obranu. Ono što Amerikanci neće moći odraditi neće moći nadoknaditi niti europski partneri, naglasio je njemački ministar obrane Thomas De Mazière. Pod radnim naslovom „inteligentna obrana“ Savez će do idućeg summita NATO-a u svibnju 2012. usvojiti nekoliko projekata koje će financirati zajedno, a ne svaka članica zasebno.

Rastu troškovi brojnih misija

Borbe u Libiji još traju
Borbe u Libiji još trajuFoto: dapd

Javnost traži odgovor na pitanje koliko svaku članicu stoji angažman u misijama u Afganistanu ili Libiji. Tako je Njemačka primjerice na početku svoje misije u Afganistanu planirala troškove od 5,5 milijarda eura, ali troškovi misije su u posljednjih deset godina porasli na trostruko veći iznos. Prema procjenama Njemačkog instituta za gospodarska istraživanja (DIW) u proteklih deset godina Njemačku je misija u Afganistanu stajala 17 milijardi eura, a do povlačenja svojih vojnika do kraja 2014. procjenjuju se oko pet milijardi eura dodatnih troškova.

Njemačka će 7. listopada biti točno deset godina u Afganistanu sa svojim vojnicima. Do kraja bi cijela njemačka misija u Afganistanu od 13 godina njemačke porezne obveznike mogla stajati 22 milijarde eura.

SAD upozorava partnere na smanjenje izdataka

Anerički ministar obrane Leon Panetta
Anerički ministar obrane Leon PanettaFoto: AP

Sjedinjene Države su upozorile svoje partnere u NATO savezu da unatoč dužničkoj krizi ne smanjuju svoj proračun za obranu. Američki ministar obrane Leon Panetta koji nakon stupanja na dužnost ministra u srpnju po prvi puta dolazi u Europu, ohrabrio je savezničke partnere da svoje obrambene proračune drže stabilnim te da usuglase smanjenje budžeta sa članicama NATO-a.

Prema riječima američkog ministra obrane, NATO ima važnu ulogu u svladavanju svjetskih kriza, što se pokazalo i nedavno u Libiji. Svijet je postao sve opasniji, rekao je Panetta i dodao kako je „nemoguće predvidjeti gdje će se pojaviti iduća kriza, ali znamo da smo jači ako se izazovima suprotstavimo zajedno“, dodao je američki ministar. Za razliku od svojeg prethodnika Gatesa, Panneta je ukazao da je Savez ostvario uspjehe u Afganistanu i Libiji. On je ukazao da je akcija u Libiji pokazala i slabosti i neodostatke NATO-a, primjerice kod broja školovanih stručnjaka, pa su u pomoć uskočile Sjedinjene Države. Slabe točke su i opskrba gorivom letjelica u zraku kao i nadzor zračnog prostora bespilotnim letjelicama.

Španjolska želi sudjelovati u antiraketnom štitu

Evidentan nedostatak stručnog osoblja i tehnike u zračnim snagama
Evidentan nedostatak stručnog osoblja i tehnike u zračnim snagamaFoto: picture-alliance/dpa/AFP POOL

Kao šesta europska zemlja koja se želi uključiti u antiraketni štit nazire se Španjolska. Kako se doznaje iz diplomatskih krugova na rubu sastanka ministara obrane članica NATO-a u Bruxellesu, španjolski premijer Jose Louis Zapatero, američki ministar obrane Panneta i glavni tajnik NATO-a Anders Fogh Rasmussen razgovarali su o pojedinostima. Prema pisanju španjolskog dnevnika „El Pais“ vlada u Madridu namjerava staviti na raspolaganje svoju andaluzijsku morsku luku Rota.

Do sada su svoje sudjelovanje u antiraketnom štitu najavile Poljska, Češka, Rumunjska, Nizozemska i Turska. Antiraketni sustav namjenjen je obrani mogućih raketnih napada iz Irana.

Autor: Alen Legović, Bruxelles

Od. ured.: Azer Slanjankić