Dug put do pomirenja u postjugoslovenskim zemljama

Naime, kako je rečeno na Devetom Međunarodnom forumu za tranzicionu pravdu, koji je pod nazivom “Pomirenje u postjugoslovenskim zemljama” u subotu (18.05.) završen na Jahorini, specijalni predstavnici predsjednika država regiona uskoro bi trebalo da se sastanu i da razmotre Statut REKOM-a, koji su im dostavili predstavnici civilnog društva.

Potom bi uslijedio proces usaglašavanja modela buduće komisije za pomirenje, a čitav posao trebalo bi na kraju da rezultira potpisivanjem multilateralnog sporazuma i osnivanjem REKOM-a.

Inicijativa REKOM zagovara osnivanje međudržavne i nezavisne komisije sa mandatom utvrđivanja i javnog iznošenja činjenica o ratnim zločinima i drugim teškim povredama ljudskih prava u nekadašnjoj Jugoslaviji, uključujući i sudbinu nestalih.

Na samom jahorinskom forumu svoje viđenje ideje pomirenja među državama u regionu dali su, pored političara i nevladinih organizacija, i predstavnici religijskih zajednica, umjetnika, kulturologa, naučnika.

Nema mira bez suočavanja s prošlošću

Sarajevski reditelj Dino Mustafić ocijenio je da vladajuće politike u regionu i dalje manipulišu činjenicama i još uvek slave ratne zločince, umjesto da se posvete donošenju pravde za žrtve ratova.

Zagrebački profesor Žarko Puhovski ocijenio je da se istorija nedavnih ratova zapravo ne piše na osnovu činjenica, već se činjenice falsifikuju u svrhu pisanja “patriotske” istorije. “Dok god je tako, ratovi će nam se ponavljati”, smatra Puhovski.

A beogradski reditelj Lazar Stojanović kritikovao je i ulogu umjetničke zajednice u proteklim ratovima, uz ocjenu da se njen veći dio svrstavao uz nacionalističke režime.

Publicistkinja iz Slovenije Spomenka Hribar podshetila je da su i u prošlosti i danas neke žrtve bile glorifikovane, dok su druge naprosto bile prećutkivane. “Dok ne pokopamo i jedne i druge žrtve, odnosno dok ne prestanemo sa diskriminacijom žrtava, neće biti mira”, kazala je Hribarova.

Krivica verskih zajednica za ratove?

Posebno zanimljiva bila je sesija posvećena ulozi religijskih zajednica u pomirenju na prostoru bivše Jugoslavije. Tako je katolički sveštenik fra Ivan Šarčević rekao da počinitelji i zločinci često žele da izbrišu prošlost, a samim tim i sopstvenu odgovornost za počinjena zlodela. “Govori se o tome da bolujemo od viška istorije. Ali, mi se moramo suočiti sa sopstvenom prošlošću, zarad budućnosti”, rekao je Šarčević.

Sarajevski muftija Husein Smajić odbacio je optužbe na račun religijskih zajednica u regionu po kojima su i one veoma odgovorne za protekle ratove. “Nijednoga truna nismo krivi za ono što se dešavalo. Za to su krive politike na Balkanu”, rekao je Smajić i dodao da se u Bosni i Hercegovini nije vodio vjerski rat. On je ipak priznao da je u vjerskim zajednicama bilo pojedinaca koji su se ponašali huškački.

Pravoslavni sarajevski paroh Vanja Jovanović rekao je da je pomirenje proces koji će trajati, jer čovjek “nije mašina, niti projekat kojem neko može narediti da se s nekim pomiri. Ništa se nije toliko zloupotrebljavalo kao žrtve na ovim prostorima. To je tragedija naših prostora i s time se mora prekinuti, a osnivanje REKOM-a je pravi put za to”, poručio je Jovanović.

Predsednik Jevrejske zajednice u Bosni i Hercegovini Jakob Finci rekao je da nikada za zločine ne može biti kriv jedan cijeli narod, već samo pojedinci. “Mislim da mi na ovim prostorima za početak moramo govoriti o povjerenju, kojeg nema, pa tek potom o pomirenju”, ocijenio je Finci.

Imam Islamske zajednice na Kosovu Redžep Ljušta (Rexhep Lushta) kritikovao je vjerske lidere u regionu i ocijenio da oni nisu učinili dovoljno kako bi se smanjili nacionalizam i vjerska netrpeljivost. “Nažalost, bilo je i takvih primjera gdje su vjerski lideri doprinosili raspirivanju animoziteta. A mržnja ne zacjeljuje rane”, poručio je Ljušta.

Začarani krug

Na Forumu se čulo i da su narodi na prostoru bivše Jugoslavije bili toliko povezani da je rat pokidao ne samo veze nego i “slomio srca” ljudima. Sve u svemu, zaključeno je, bez suočavanja s prošlošću neće biti ni dugoročne regionalne stabilnosti. Odnosno, zatvorenih i tvrdih srca ne možemo osjetiti empatiju za bol drugih, već samo mržnju, koja će nas nastaviti držati u začaranom krugu novih sukoba.

Autor: Dinko Gruhonjić

Odgovorna urednica: Belma Fazlagić-Šestić