Dogovor o istrazi pronađenih umjetničkih djela

Sin trgovca umjetnina, Kornelijus Gurlit potpisao je načelni sporazum, koji predviđa ispitivanje porijekla svih umjetničkih djela. Savezna država Bavarska, opunomoćenik savezne vlade za kulturu i medije i Gurlitovi advokati postigli su dogovor da Gurlit uskoro dobije nazad umjetnička djela za koja ne postoji sumnja da su ih zaplijenili nacisti, saopšteno je u ponedjeljak (7.4). Zauzvrat, Gurlit će omogućiti ispitivanje porijekla i vlasništva preostalih umjetničkih djela. Gurlitov otac je inače, za vrijeme nacizma, imao ovlaštenje tadašnjih vlasti da trguje umjetninama koje su Jevreji prodavali, odnosno koje su bile oduzimane od Jevreja. On je sinu i ostavio ovu veliku kolekciju, za šta se nije znalo sve do početka ove godine.

U sklopu istrage protiv Gurlita, krajem februara 2012. godine u njegovom stanu u Minhenu pronađeno je na stotine slika koje su nakon Drugog svjetskog rata važile za nestale. Među njima su i brojna remek-djela. Slike je tada zaplijenilo državno tužilaštvo Augsburga. Nedavno su i u Gurlitovom stanu u Salcburgu pronađene slike i crteži. Njemačke službe nemaju pristup toj kolekciji i one se trenutno nalaze na nepoznatoj adresi.

Porijeklo će biti ispitano

Za sve slike iz Gurlitovog stana u Minhenu, koje su tokom Drugog svjetskog rata zaplijenili nacisti, biće ispitano u čijem vlasništvu su one bile, potvrdio je Valter Šen, predsjednik bavarskog Ministarstva pravde koji je učestvovao na pregovorima. „I Gurlit sada može da predloži jednog od stručnjaka koji će biti u operativnoj grupi“. Od tri predložena kandidata, šefica operativne grupe Ingeborg Bergren-Merkel izabraće jednog naučnika, kaže Šen za Dojče vele. Kompromis je postignut poslije pet pregovaračkih rundi sa Gurlitovim advokatima. „Pritom je riječ o dobrovoljnom sporazumu“.

Vašingtonska deklaracija iz 1988. godine obavezuje muzeje da iz svojih zbirki izdvoje ukradena umetnička djela, te ih predaju zakonitim vlasnicima, ali se ona ne odnosi na privatna lica. Ipak, u interesu Savezne Republike Njemačke, odnosno Bavarske, bilo je da se postigne sporazum sa Gurlitom. Samo tako svijetu može da se pošalje jasan signal da Njemačka ulaže napore da ukradena umjetnička djela vrati njihovim vlasnicima.

Gurlitovu dobrovoljnu odluku o predaji ukradenih umjetničkih djela, Šen objašnjava rastućom potrebom da se ime Gurlit rehabilituje i da on više ne bude obilježavan kao naci-trgovac umjetninama. „Možda mu je i u interesu da njegova kolekcija po mogućnosti ne bude ukaljana“, objašnjava Šen. U narednih godinu dana planirano je da se ispituje porijeklo više stotina umjetničkih djela, za koje se sumnja da su ih zaplijenili nacisti. Ukoliko taj vremenski rok ne bude bio dovoljan, Gurlit je obećao da će operativnoj grupi i kasnije obezbjediti pristup umjetničkim djelima. Troškove istraživanja preuzimaju Savezna Republika Njemačka i Bavarska.

Djela koja niko ne traži, Gurlit dobija nazad

„Djela kod kojih istraga pokaže da su bez zahtjeva za restitucijom biće vraćena Gurlitu“, kaže Šen. To bi moglo da se dogodi već tokom godine.

Šen ipak dodaje da za pojedina djela možda neće biti moguće u roku od godinu dana utvrditi porijeklo i pronaći njihove vlasnike.

U slučaju da ne bude bilo zahtjeva za restitucijom, godinu dana kasnije, djela će biti vraćena Gurlitu. Njegovi advokati pokazali su spremnost za potpisivanje sporazuma o restituciji, dodaje Šen. „Time žele da pokažu da je Gurlit spreman da pomogne da pravda bude zadovoljena“.

Autori: Kristina Rajman / Boris Rabrenović

Odgovorni urednik: Azer Slanjankić