1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Djeci u BiH potrebna podrška

Samir Huseinović3. oktobar 2014

Ekonomsko-socijalne i političke prilike u BiH bitno utiču i na razvoj djece koja, prema tvrdnjama stručnjaka, danas više nego ikada trebaju podršku roditelja, ali i sistema. Kako odgajati djecu u sumornim bh. prilikama?

https://p.dw.com/p/1DPKa
Foto: Emir Musli

Djetinjstvo je rani nivo u procesu ljudskog razvoja kojeg se mnogi rado sjećaju. U tom se, naizgled bezbrižnom, ali izuzetno važnom dobu razvija naša osobnost. „Dječja sedmica“, manifestacija koja će u povodu 3. oktobra Međunarodnog dana djeteta biti organizirana i u BiH, prilika je da se pažnja javnosti usmjeri na potrebu ostvarivanja prava djeteta i probleme sa kojima se porodica i društvo u ovoj zemlji suočavaju pri odgoju djece.

Stručnjaci poručju da je ljubav prema djeci važnija od svega i da bi to trebala biti osnovna poruka i ovogodišnje manifestacije. Također, upozoravaju da su mnoga djeca u BiH zapostavljena u odgoju. Razloge, kako tvrde anketirani građani Sarajeva, ne treba tražiti samo u neadekvatnom educiranju. Većina vjeruje da je loša ekonomsko-socijalna situacija jedan od glavnih uzroka zapostavljanja djece u BiH.

Mnoga djeca u BiH žive u siromaštvu
Mnoga djeca u BiH žive u siromaštvuFoto: AP

„Općenito, mislim da su naša djeca prilično zapostavljena te da na to utiče i teška ekonomska situacija. Čula sam da predlažu i smanjenje naknade za porodiljsko odsustvo na 6 mjeseci umjesto godinu dana. Naknade su mizerne, život sve skuplji i mladi su sve manje motivirani, ne samo za zasnivanje porodica, nego i za adekvatnu brigu o djeci“, kaže jedna Sarajka.

„Političari su za sve krivi“, kratko odgovara mladi Sarajlija.

Građani: „U BiH su svi zapostavljeni, pa i djeca“

„Djecu odgajaju roditelji, ali i sistem, okruženje, a ponekad i ulica. Naša djeca su u školama previše opterećena. Gradiva je veoma mnogo. Đačke torbe za prvačiće teške su i za odrasle, a kamoli za naše mališane. Sa djecom treba puno više raditi, a čini se da mnogi današnji roditelji za to, ili zaista nemaju dovoljno vremena, ili imaju pogrešne prioritete. Mnogo toga diktira i teška finansijska situacija“, kaže građanka Sarajeva.

„Roditelji koji rade od jutra do mraka nemaju vremena za djecu, a mala primanja ne omogućavaju adekvatnu zamjenu“, kaže Sarajlija.

„Kakvo društvo, takva djeca. Svi smo u ovoj državi zapostavljeni pa i djeca“, ističe jedna Sarajka.

Jasmina Hašan je majka dvoje djece, kćerke i sina. Oboje su srednjoškolci i „pretrpani su školskim obavezama“. Jasmina kaže da su njena djeca po povratku iz škole često preumorna i za razgovor.

Porodica Hašan na okupu
Porodica Hašan na okupuFoto: DW/S. Huseinovic

„Ponekad nam ne mogu prenijeti ni svoje utiske, ne mogu nam reći ni da li je bilo problema u školi, iako su u razgovoru sa mnom veoma otvoreni. Lejla mi se jednom povjerila kako se 'izdvaja' od svojih kolegica koje se, posebno na Facebooku, eksponiraju kao odrasle žene, kako žele izgledati starije nego što jesu. Nije joj bilo neugodno pitati me kako da se ponaša u takvoj situaciji i zato sam ponosna na nju. Suprug i ja iskoristili smo priliku da je podstaknemo u pozitivnom razmišljanju, da se ne odriče svog pravog karaktera radi statusa na nekoj internet mreži. Međusobno povjerenje i razgovor su veoma bitni“, kaže Jasmina Hašan.

Kako sumorna bh. svakodnevnica utiče na razvoj djece i šta prosječna porodica može učiniti da bi se izborila sa današnjim izazovima bh. društva? Odgovore na ova pitanja potražili smo kod uglednog sarajevskog psihologa dr. Ismeta Dizdarevića.

Razumijevanje i ljubav

„Odgoj djece u našim bh. uslovima je krupno pitanje i zahtjeva višestruko i višeznačno angažiranje, ne samo porodice kao centralne institucije, već društva u cjelini. Vrijeme u kojem živimo je bremenito i stresno. Dijete uvijek očekuje idealne uslove, radost i igru, ali oko sebe vidi i teškoće. Ponekad o takvim problemima, teškoj ekonomskoj situaciji, neizvjesnoj budućnosti i složenim političkim prilikama roditelji razgovaraju i pred djecom, što svakako ostavlja traga. Tako se preko roditelja formira i dječja slika o društvu“, kaže Dizdarević.

„Djeca u svom razvoju moraju steći osobine koje su važne za socijalnu prilagođenost i emocionalno zdravlje, osobine koje će im omogućiti intelektualnu osposobljenost za životnu utakmicu. Mi danas težimo kapitalizmu, ali mnogi od nas ne odgajaju djecu u tom duhu, ne pripremamo ih adekvatno za svijet u kojem i u borbi za opstanak vlada žestoka konkurencija. Djeca, naravno, ne bi trebala trpjeti šta i odrasli u savladavanju raznih problema, ali bi morala spoznati njihova značenja. Kako roditelji mogu pomoći djeci u tom procesu? Između roditelja i djece mora biti razumijevanja i ljubavi. Ako dijete osjeti da je voljeno, lakše će podnijeti teškoće sa kojima se porodica suočava, a imat će i odgovarajući uzor u vremenu u kojem će se i samo uhvatiti u koštac sa izazovima današnjice“, kaže dr. Dizdarević.

Ismet Dizdarević
Ismet DizdarevićFoto: DW/S. Huseinovic

Koliko će se dječja prava poštivati i kako će društvo uticati na njihov odgoj zavisi od odraslih, a najviše od onih koji donose odluke i primjenjuju propise. Naravno, riječ je o političarima koji danas imaju puno „važnijih pitanja“ od odgoja djece i koji i dječja prava zloupotrebljevaju u političke svrhe. Zabrana školovanja djece na maternjem jeziku, na žalost, nije jedini primjer.