1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Diplomatska packa Amerikancima

Sven Pele / ss11. jul 2014.

Nemačka vlada reagovala je protiv Sjedinjenih Država zbog optužbi za špijunažu. Berlin je zatražio da prvi čovek američke tajne službe napusti Nemačku. Bila je to neočekivana reakcija.

https://p.dw.com/p/1Cadk
Schlagzeile des Jahres: Yes, we scan!
Foto: picture-alliance/zumapress

Iz Nemačke je stigao jasan signal: Savezna vlada zahteva da predstavnik tajnih službi u Američkoj ambasadi u Berlinu napusti Nemačku. Razlog za ovakvu reakciju Berlina je, kako je objasnio portparol vlade Štefan Zajbert, afera u vezi sa NSA kao i dva najnovija slučaja špijuniranja u nemačkoj tajnoj službi za inostranstvo BND i u Ministarstvu odbrane Nemačke.

Naime, pre nekoliko dana u javnost su dospela dva slučaja špijunaže. Jedan službenik BND je uhapšen a protiv jednog saradnika Ministarstva odbrane će se zbog sumnje na špijunažu, povesti istraga. Obojica su navodno prosleđivali informacije američkim tajnim službama.

Diplomatski imunitet i nepoželjne osobe

Diplomate po pravilu u zemljama domaćina uživaju imunitet. Države domaćini ne mogu ih pozvati na odgovornost. Ali, prema Bečkoj konvenciji o diplomatskim odnosima, oni mogu da - u slučaju sumnje na špijunažu - budu proglašeni nepoželjnim osobama (persona non grata) i onda budu prognani iz zemlje. U Nemačkoj se to dogodilo sirijskom ambasadoru 2012. i libijskom 2011. godine.

No, malo je poznatih slučajeva u kojima su u Nemačkoj demaskirani agenti iz zapadnih zemalja. „Kada bismo ranije otkrivali ovakve slučajeve mi bismo ih odmah prijavljivali“, kaže za DW Bernd Šmidbauer, koji je između 1991. i 1998. bio koordinator tajnih službi u nemačkom Bundestagu. „Ali, ovakve slučajeve smo tada rešavali diskretnije. A ti agenti bi onda najčešće bivali povučeni u najvećoj tajnosti.“

Bundeskanzlerin Merkel NSA Überwachung Obama
Foto: picture-alliance/dpa

Nije poznato koliko se to puta u prošlosti događalo. Jer, retko kada bi procurele vesti o slučajevima tog tipa. Između Nemačke i Sjedinjenih Država dogodio se jedan slučaj sličnih razmera. U leto 1997. jedan američki diplomata pokušao je da vrbuje jednog saradnika iz Ministarstva privrede Nemačke. Nakon reakcije Slu#be za zaütitu ustavnog poretka, taj diplomata je morao da napusti zemlju. Amerika je demantovala navode, ali je ipak povukla diplomatu.

Dvostruka poruka

Aktuelni nemački pristup ima dvostruko dejstvo. Onaj na koga je adresirana poruka su bez sumnje Sjedinjene Države. Američka vlada se, međutim, do sada nije oglasila. Predsedavajući Spoljnopolitičkog odbora Bundestaga Norbert Retgen je, tokom posete parlamentarne delegacije Vašingtonu ove srede, skrušeno kazao da se „u politici ili pak u komunikaciji američke vlade prema Nemačkoj nešto promenilo“. Ova tema, kada je reč o američkim medijima, nije imala nikakvo posebno mesto. Tek nakon zvanične reakcije Savezne vlade internet portali u SAD su o tome više pisali na svojim stranicama.

Ovim javnim delovanjem vlada se zapravo okrenula kako svojim građanima tako i nemačkim političarima koji su ogorčeno i ljutito reagovali na ove događaje. U četvrtak Angela Merkel je optužila SAD da svoje resurse koriste potpuno pogrešno. Imajući u vidu izazove kao što je trenutna situacija na Bliskom istoku „špijuniranje saveznika je rasipanje energije“, kazala je Merkelova. Nemački ministar finansija je u tom smislu bio nešto oštriji pa je govorio o „gluposti“ Sjedinjenih Država. Opozicija je vladi stalno prebacivala kako ne čini ništa. Ali, ovaj potez vlade je sada naišao na široku podršku svih parlamentarnih stranaka.

Posledice afera u vezi sa špijuniranjem biće vidljive i u nemačkim tajnim službama. Bernd Šmiderbauer pravi put vidi u proširenju špijunske mreže u odbrambene svrhe. „Ne može svako da vršlja po našem dvorištu. I ovde nema prijatelja i neprijatelja, postoje samo nacionalni interesi“, navodi Šmidbauer. Ministar unutrašnjih poslova De Mezijer tvrdi da je Berlin već u procesu jačanja sopstvenih tajnih službi, zaštite id špijuniranja, ali i kontraobaveštajne službe.