Diplomate reaguju - Ukrajinci protestuju

U ukrajinskom parlamentu juče nije oborena vlada pošto je taj prijedlog opozicije podržalo 186 poslanika, a za usvajanje je bilo nepohodno 226 glasova. Iako glasanje o povjerenju protiv ukrajinske vlade nije uspjelo, opozicija je nastavila proteste u Kijevu. Hiljade demonstranata okupilo se ponovo na Trgu nezavisnosti, na kojem su u ranim jutarnjim časovima sveštenici održali moleban.

Opozicija takođe traži ostavku predsjednika Viktora Janukoviča, koji je juče započeo trodnevnu turneju po Kini.

Demonstranti su pokušali da blokiraju pristup sjedištu vlade. Portparol vlade je rekao da je policija blokirala ulice sa nekoliko autobusa i tako ministrima obezbijedila pristup sastanku kabineta.

Demonstrantima prijeti kazna

Na sastanku kabineta koji je uživo prenosila televizija, premijer Nikola Azarov je demonstrantima zaprijetio kaznama. "Ko prekrši ustav ili zakone zemlje, moraće za to da odgovara", rekao je on. Istovremeno on je pozvao sve političke snage da spriječe dalju eskalaciju. Vlada je pokazala toleranciju i spremnost na dijalog, rekao je Azarov.

Savjet Evrope je najavio da želi da posreduje u Ukrajini. Generalni sekretar Torbjorn Jagland još danas (4.12.) će se u Kijevu sastati sa tamošnjim političarima, između ostalog i sa premijerom Azarovim, navodi se u Strazburu.

U međuvremenu, ministar inostranih poslova Njemačke, Gido Vestervele saopštio je da leti u Kijev na ministarski sastanak Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju (OEBS) i da će voditi i bilateralne razgovore. "Ovo što se događa u Ukrajini je nešto što se najdublje tiče Evrope", rekao je on ne navodeći s kim će se sastati.

Opozicioni političar Vitalij Kličko izrazio je nadu da će posjeta Vestervelea značiti novi momenat u sporu sa vlastima. On se nada "da će se iznova govoriti o Sporazumu o pridruživanju sa EU“.

Nato apeluje na uzdržavanje od nasilja i ne planira sankcije

Zemlje-članice NATO apelovale su na ukrajinsku vladu i opoziciju da pregovorima riješe političku krizu, a osudile su pretjeranu upotrebu policijske sile nad proevropskim demonstrantima u Kijevu.

"Pozivamo sve strane da se uzdrže od svake vrste provokacije i nasilja", dodaje se u zajedničkom saopštenju ministara spoljnih poslova 28 zemalja članica NATO-a, izdatom u utorak uveče. Pozivajući predstavnike ukrajinske vlade i opozicije na dijalog, ministri su apelovali na Vladu u Kijevu da "sluša glas svog naroda koji želi da živi slobodno".

Oni su savjetovali Ukrajini, koja predsjedava OEBS-u da poštuje međunarodne obaveze, posebno slobodu govora i okupljanja.

Američki državni sekretar Džon Keri trebalo je, tokom svoje mini evropske turneje, poslije Brisela i Moldavije da ode i u Ukrajinu, ali je tu posjetu otkazao. Međutim, Ukrajina ostaje važan partner NATO i ovaj vojni savez ne planira nikakve sankcije protiv Ukrajine rekao je Keri u Briselu i dodao: „Evropa je postupila ispravno odbijajući da se cenjka u vezi sa Ukrajinskom odlukom oko potpisivanja sporazuma.“

Ruski ministar inostranih poslova Sergej Lavrov, oštro je kritikovao saopštenje NATO u vezi sa političkom situacijom u Ukrajini kao miješanje u unutrašnje stvari zemlje. "Ne razumijem zašto NATO daje takve izjave", rekao je Lavrov poslije susreta sa svojim kolegama u Briselu. Lavrov je takođe izrazio nedostatak razumijevanja za "nivo agresije" od strane opozicije, jer stvar je ukrajinske vlade da odluči o potpisivanju sporazuma sa EU.

Koliko se može vjerovati Janukoviču i Azarovu?

Prethodno je predsjednik Viktor Janukovič istakao da će učiniti sve što je u njegovoj moći da pogura približavanje svoje zemlje Evropskoj uniji. I premijer Mikola Azarov uvjerava Ukrajince da odluka, da se za sada ne potpiše Sporazum o pridruživanju sa EU, ne znači i kraj evropskih integracija. Obojica govore – o pauzi u tom procesu.

Volodimir Oljnik poslanik iz vladajuće Partije regiona, u razgovoru za DW opravdava pauzu u evropskim integracijama. "Da smo sporazum o pridruživanju potpisali u sadašnjem obliku, to bi za Ukrajinu značilo kapitulaciju.“ Potpisivanjem sporazuma ćemo se ponovo baviti na proljeće, ali tada Ukrajina mora dobiti veću podršku od EU.

Predsjednik Janukovič ističe da je Ukrajini potreban stabilizacioni fond kako bi mogla da se preorijentiše ka evropskim tržištima. Ukrajini je do 2017. potrebna finansijska i ekonomska pomoć u iznosu do 160 milijardi evra.

Prvi zamjenik premijera Ukrajine, Sergej Arbusov kaže da će s tim u vezi vlada Ukrajine Evropskoj uniji predložiti formiranje zajedničke radne komisije, s ciljem da se izradi konkretan plan za potpisivanje Sporazuma o pridruživanju. „Mi znamo šta treba da se uradi i odgovorićemo na sva pitanja“, rekao je Arbusov predstavnicima opozicije.

Sa Janukovičem nema evropske perspektive

Međutim, zamjenik lidera opozicione partije Otadžbina, Sergej Sobolev, vjeruje da će samo novi ukrajinski predsjednik nastaviti pregovore sa EU i potpisati sporazum o pridruživanju. "Sadašnji predsjednik nikada neće povesti zemlju evropskim putem", rekao je Sobolev za DW.

I Oleksandr Suško, šef Instituta za evroatlantsku saradnju u Kijevu, ne dijeli optimizam ukrajinske vlade. On smatra da je ideja Kijeva da u razgovore sa Evropskom unijom uključi Rusiju - egzotična. "Evropski političari i stručnjaci nemaju razumijevanja za ovaj prijedlog", smatra Suško.

Njemačka kancelarka Angela Merkel je obećala da će sa Rusijom razgovarati o Ukrajini. Istovremeno, ona je jasno dala do znanja: "Na kraju, ipak sve zavisi od Ukrajine, da li ona ima hrabrosti da priđe još jedan korak ka Evropi, a onda će Evropska unija takođe biti pouzdan partner."

Kijevski profesor političkih nauka Oleksij Haran kaže da se Ukrajina nalazi na prekretnici. "Postoje dvije mogućnosti. Ili će vlada pregovarati i učiniti ustupke opoziciji po pitanju približavanja EU ili će predsjednik Janukovič nasilno prekinuti proteste. Ovo drugo bi značilo međunarodnu izolaciju i smještanje Ukrajine u Rusku zonu uticaja."

Uloga Julije Timošenko

Za Evropsku uniju je oslobađanje Julije Timošenko, koja se u zatvoru nalazi od 2011. i koja trenutno štrajkuje glađu – jedan od glavnih uslova za bilo kakav sporazum sa EU kojim bi se proširila trgovina i utro put ka članstvu u EU.

U razgovoru za DW, Jevgenija Timošenko, ćerka opozicione poltičarke u Ukrajini, kaže: „Moja majka je EU jasno rekla da njeno hapšenje ne treba da se dovede u vezu sa Sporazumom. Ona je pristala na više stvari: molila je opoziciju da jednoglasno glasa za Evropske integracije u parlamentu. Čak je pristala da je u lisicama izvedu iz Ukrajine. Nekoliko dana prije samita u Viljnusu (29.11.) ona je Evropskoj uniji poručila da ne insistira na njenom oslobađanju, ako se Janukovič u posljednjem trenutku ipak odluči da potpiše sporazum.“

Autorka: Dijana Roščić / Aleksandar Savicki / Markijan Ostapčuk

Odgovorni urednik: Svetozar Savić