1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Dilema Abhazije: ništa bez Moskve

Mikhail Bushuev /Boris Rabrenović24. august 2014

U Abhaziji, regionu u Gruziji koji Rusija podržava, danas, 24. avgusta, bira se novi predsjednik. Za razliku od Krima, Kremlj to područje očigledno ne namjerava pripojiti.

https://p.dw.com/p/1Czt7
Foto: picture-alliance/dpa

Oko Abhazije je dugo bilo mirno. U krvavom obračunu početkom 1990-tih godina to malo crnomorsko područje se otcijepilo od Gruzije. Nakon petodnevnog rusko-gruzijskog rata 2008. godine, Abhazija je proglasila nezavisnost. Od tada se naveliko spekuliše, da li će i kada Rusija – koja tamo redovno prebaciju finansijsku pomoć i stacionira vojne snage – taj region tješnje vezati uz sebe. Špekulacija o ruskim planovima o pripajanju novih područja u postsovjetskom prostoru sve je više nakon aneksije Krima u martu ove godine.

Ulične demonstracije u Abhaziji, krajem maja, koje su predsjednika Aleksandra Akvaba primorale da podnese ostavku i raspiše prijevremene izbore za 24. avgust, unijele su nove nemire. Ali, da li će Abhazija nakon izbora težiti snažnijem vezivanju ili pripajanju Rusiji? Za razliku od Krima, Moskva očigledno ne planira pripajanje Abhazije, ocjenjuju posmatrači. Iz više razloga.

Vadim Muhanov
Vadim MuhanovFoto: privat

Stručnjaci ne očekuju aneksiju

Ne mogu se povlačiti paralele između Krima i Abhazije, kaže ruski stručnjak za Kavkaz, Vadim Muhanov u razgovoru za Deutschee Welle. Politički analitičar sa moskovskog Instituta za međunarodne odnose smatra da Abhazija ima dobre šanse da opstane kao samostalna država, za razliku od drugih regiona, kao što je Južna Osetija, koja se takođe otcijepila od Gruzije.

I gruzijski politički analitičar Mamuka Arešidze ne vjeruje da će doći do pripajanja Abhazije Rusiji. „Za Moskvu je Krim mnogo važniji. Sada je na listi regiona koje bi Rusija najprije željela sebi da pripoji Južna Osetija. Važno je i to da sami stanovnici Abhazije ne žele pripajanje“, kaže za DW Arešidze.

Rusija na Kavkazu neće anektirati nove teritorije, vjeruje stručnjak Uve Halbah iz berlinske Fondacije nauka i politika. „Najprije zato što bi to dodatno zaoštrilo već napete međunarodne odnose, ali i zato što je u samoj Rusiji sve manje onih koji su za snažnije vezivanje Kavkaza. Mnogi su rezervisani prema ideji pripajanja Abhazije i Južne Osetije“, kaže Halbah za Dojče vele.

Problem nezavisnosti

Abhazija i Južna Osetija danas su praktično vojni pretektorati Moskve. „Ruske snage tamo broje do 8.000 stacioniranih vojnika koji su za te de facto države, garant sigurnosti u odnosu prema Gruziji. Rusija drži ruku na tim teritorijama kako bi sačuvala uticaj na istočnom Kavkazu, koji je nakon gruzijskog rata proglasila za svoju povlašćenu zonu“, ocjenjuje Halbah povodom statusa kvo u tom regionu.

Jedan od razloga za demonstracije u Abhaziji krajem maja bilo je nezadovoljstvo zbog isuviše snažnog vezivanja za Rusiju. Tokom predizborne kampanje svi predsjednički kandidati su izbjegavali da govore o Rusiji, primjećuje ruski dnevnik Komersant. Jer u slučaju do je bilo ko od kandidata nešto rekao protiv Moskve, mogao bi da izgubi podršku Kremlja. Sa druge strane, da se zalagao za snažnije vezivanje za Rusiju, morao bi da računa sa gubitkom velikog broja glasova. Abhazijanci očigledno favorizuju samostalni put svoje zemlje.

Ko ima najbolje šanse?

„Mnogi se klade da će vođa opozicije Raul Hadžimba odnijeti pobjedu na izborima. Što se tiče odnosa prema Rusiji, njegova politička biografija je veoma promjenjiva“, objašnjava Uve Halbah. Prije deset godina Hadžimba je važio za ruskog kandidata. „U međuvremenu je kritikovao Moskvu i doveo u pitanje bliže vezivanje za Rusiju.“

Sjedište vlade u Suhumiju
Sjedište vlade u SuhumijuFoto: picture-alliance/dpa

Ni za jednog od kandidata ne može jasno da se kaže da je proruski, smatra Vadim Muhanov i dodaje da Moskva nema svog favorita. Pored Hadžimbe, dobre šanse na izborima imaju i šef tajne službe Aslan Bšania i general Mirab Kišmaria.

Bez obzira ko pobijedi, Uve Halbah ne očekuje “dramatične promjene” u Abhaziji. “Isto tako ne smatram i da će osnovni problem te de-fakto države biti riješeni”. Iako je Rusija mnogo novca uložila u te dvije republike, o ekonomskom oporavku ne može biti riječi. “Ljudi i dalje žive u razrušenim i improvizovanim kućama. Kritika takvih okolnosti jednako je velika kao o zabrinutost za preveliku zavisnost od Rusije. Jasno je i sljedeće: “ko god da pobijedi moraće da sarađuje sa Rusijom, jer ona je garant sigurnosti i glavni finansijer Abhazije”, rezimira Muhanov.