1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Deset stvari koje biste trebali znati o Maliju

Andreas Gorzewski/Dunja Dragojević15. veljače 2013

Islamističke grupe u Maliju su zahvaljujući francuskoj vojnoj intervenciji potisnute. Ali prvi atentati daju naslutiti da bi ta zapadnoafrička zemlja mogla postati drugi Afganistan. Evo kratkog pregleda aktualnog stanja.

https://p.dw.com/p/17eoC
Malian soldiers patrol on February 10, 2013 in northern city of Gao. Fights between Islamist rebels and Malian soldiers broke out in the center of Gao, recently taken over by the French military to Malian armed Islamist groups, hit by two suicides bombings within two days. AFP PHOTO / PASCAL GUYOT (Photo credit should read PASCAL GUYOT/AFP/Getty Images)
Mali SoldatenFoto: Getty Images

Kakva je trenutno situacija u Maliju?

Stanje u toj zapadnoafričkoj zemlji je oko pet tjedana nakon početka francuske vojne intervencije i dalje napeto. Islamističke grupe su doduše uglavnom potisnute iz gradova na sjeveru zemlje, ali radikalni islamisti uzvraćaju terorističkim napadima. Vojnici Zapadnoafričke gospodarske zajednice (Ecowas) održavaju sigurnost i red u nekim gradovima zemlje koja je tri i pol puta veća od Njemačke. Tuarezi i Arapi u gradovima koji su bili u rukama islamista, a sada su ponovno osvojeni, boje se odmazde većinskog crnačkog stanovništva. Osim toga u glavnom gradu Bamaku je došlo i do oružanog sukoba članova suprotstavljenih tabora malijske vojske.

Kako teče francuska vojna intervencija?

Francuska je 11. siječnja 2013. poslala u Mali vojnike kako bi spriječila prodiranje islamista u Bamako. Bivši njemački veleposlanik u Maliju Karl Flittner (od 2008. do 2012.) ocjenjuje francusku vojnu akciju Serval kao veliki uspjeh, ali upozorava da se Pariz sada mora pripremiti na gerilski rat protiv po zemlji raštrkanih džihadista. Osim toga, ukazuje Flittner, Pariz i Bamako nisu složni oko pitanja što s tuareškom pobunjeničkom skupinom Nacionalni pokret za oslobođenje Azawada (MNLA).

Francuski vojnici u Maliju u (za sada) uspješnoj misiji
Francuski vojnici u Maliju u (za sada) uspješnoj misijiFoto: picture-alliance/CITYPRESS24

Tko su akteri sukoba?

U Maliju je aktivan čitav niz pobunjeničkih i islamističkih skupina. Tuareški pobunjenici okupljeni oko grupe MNLA, bez vjerskog predznaka, žele samostalnu državu za svoju etničku grupu. Oni su u početku bili u savezništvu s islamistima, ali u međuvremenu su s njima u sukobu. Islamisti, kojih navodno puno potječe iz Alžira i drugih afričkih zemalja, podijeljeni su u više grupa. Pored Ansar Dine u regiji djeluju Al Kaida islamskog Magreba (AQMI) i Pokret za jedinstvo i džihad u zapadnoj Africi (MUJAO). Od Ansar Dine se odcijepio Islamistički pokret za Azawad (MIA) koji je spreman pregovarati.

Još u prosincu 2012. je Vijeće sigurnosti UN-a dogovorilo da će u Mali poslati humanitarnu misiju pod vodstvom afričke zajednice (Afisma). Više članica Ecowasa u nju je poslalo svoje vojnike. U misiji sudjeluju i vojnici Čada. Ključni čimbenik za stabilnost Malija je međutim i dalje Francuska, bivši malijski kolonijalni gospodar.

Vojska Malija je potpuno podijeljena i neefikasna. Neke jedinice su u ožujku 2012. izvršile pobunu protiv vlastite vlade zbog nezadovoljstva neodlučnim stavom i djelovanjem vlade protiv pobunjenika na sjeveru zemlje.

Što se razvoj događaja u Maliju tiče Njemačke?

Njemačkoj - kao ni ostalim zemljama - nije u interesu da se Mali raspadne. "Ako to ne spriječimo, to bi moglo postati gnijezdo međunarodnog terorizma", upozorava bivši njemački veleposlanik Flittner. Iz njega bi se mogle koordinirati terorističke aktivnosti do Europe. Njemački stručnjak Alexander Stroh iz hamburškog Instituta za afričke studije Giga ukazuje i na opasnost od ilegalne trgovine oružjem i drogom koja prijeti od takvog područja nad kojim nema nikakve kontrole. Osim toga, tu je i argument da je Mali prijateljska zemlja koja se ne smije ostaviti na cjedilu.

Kako bi se trebale stvari u Maliju dalje razvijati?

Do sada Maliju nedostaju i učinkovita vojska i jaka vlada koje bi stabilizirale zemlju. Privremeni predsjednik Dioncounda Traore najavio je nove izbore do kraja srpnja. EU bi jednom instruktorskom misijom trebao pomoći u obuci malobrojne malijske vojske. Europska unija ne želi, međutim, sudjelovati u borbenim aktivnostima.

U kojoj mjeri se angažira Njemačka?

Njemačka vlada participira prije svega logističkom i financijskom pomoći. Tri njemačka zrakoplova Transall stavljena su na raspolaganje za transport afričkih jedinica. Osim toga, razmatra se i mogućnost da Njemačka s 40 vojnih instruktora i isto toliko vojno-medicinskog osoblja (saniteta) sudjeluje u misiji Europske unije. Njemačka je obećala i humanitarnu pomoć Maliju.

Njemački transportni zrakoplovi "na posudbi" Maliju
Njemački transportni zrakoplovi "na posudbi" MalijuFoto: DW/ K. Gänsler

Hoće li Mali postati novi Afganistan?

Nakon prvih atentata u gradu Gau nameće se usporedba s Afganistanom. Njemački diplomat Flittner ne vidi, međutim, puno paralela sa sukobom na Hindukušu. "Stanovništvu Malija, i to ne samo crnačkom, već i tuareškom je ovakva vrsta nasilnog islamizma potpuno strana", kaže on. I analitičar Stroh vidi velike razlike između Afganistana i Malija. 90 posto stanovništva Malija, ukazuje on, živi na uglavnom mirnom jugu. I većina je protiv islamista.

Može li malijska vlada u dogledno vrijeme sama osigurati mir u zemlji?

Mali je jedna od najsiromašnijih zemalja svijeta, ali je do puča 2012. godine slovila kao vrsta afričkog uzora demokracije. Danas je ona međutim politički potpuno podijeljena. Postoji više od 150 registriranih političkih stranaka, većina njih su "one-man-show". Snažnog političkog vođe nema na vidiku.

Karta Malija i okolnih zemalja

Je li greška da se akcija protiv islamista ograničava samo na Mali?

Različite islamističke skupine prebacuju se u svojim brzim džipovima lako i brzo po cijeloj zoni Sahela. Iz sjevernog Malija mogu lako pobjeći u Alžir i Libiju. Hamburški analitičar Stroh stoga ukazuje da je potrebno razviti strategiju za ovu cijelu regiju.