Deradikalizacija islamista

DW.DE: Njemačke vlasti govore o oko 550 radikaliziranih osoba koje su iz Njemačke otputovale u tzv. „Islamsku državu“. Kakvu opasnost predstavjaju te osobe kada se vrate u Njemačku?

Dr. Peter Neumann: Postoji zabrinutost da će neke od tih osoba po povratku u Njemačku poduzeti terorističke aktivnosti. Razlog za takvu zabrinutost je što se kroz konflikt, u kojem su te osobe učestvovale, dodatno radikalizuju. Još jedan od razloga je što kroz te konflikte savladavaju vještine da naprimjer sami prave bombe i da rukuju oružjem. Naravno da tokom boravka na takvim mjestima stvaraju svoje mreže. Postoji bojazan da će se u Siriji dogoditi ono što se 80-ih godina dogodilo u Afganistanu. Tada su se prvi put pojavili takvi pokreti: islamistički motivisane osobe su došle u zemlju da se bore protiv Sovjetskog saveza. Nakon završetka rata su se mnogi vratili u svoje domovine. Drugi su nastavili biti aktivni u drugim konfliktima. Tako je nastala Al Kaida. Ako obratimo pažnju na terorističke napade izvršene 11. septembra 2001. godine, vidjećemo da su za to odgovorni ljudi koji su učestvovali i u afganistanskom konfliktu 80-ih godina. Osama bin Laden je terorističku karijeru počeo kao borac u inostranstvu.“

Koje mogućnosti postoje za suzbijanje opasnosti od tih ljudi?

Mislim da je najvažnije spriječiti te osobe da napuste zemlju. Nema smisla oduzimati im pasoše ako su već otputovali, ili im oduzeti državljanstvo. Također je važan i preventivni rad, kojeg, nažalost, nema u dovoljnoj mjeri. Naravno da je sve to teško sprovesti u djelo. Međutim, to je moguće kroz neke aktivnosti. Naprimjer znamo da mnogi Sirijci nisu zainteresovani da putuju u Siriju jer polaze od toga da će tamo biti nahuškani da se uključe u rat. Ne žele otići u Siriju jer polaze o toga da će se morati boriti protiv drugih sunita umjesto Bašara al Asada ili iračke vlade. To je činjenica. To čujemo i od boraca iz inostranstva sa kojim razgovaramo. O tome se moralo više govoriti. Također se trebalo više govoriti o tome da mnogi sirijci odbijaju prisustvo stranaca. Sirijci o njima imaju negativno mišljenje. Jak signal, koji bi mogao privući ljude zainteresoivane za Siriju, jeste da se ljudima koji žele osloboditi Sirijce objasni da ih Sirijci uopšte ne žele.

Kako bi morao izgledati program zbrinjavanja povratnika ili njihovog držanja na oku?

Postoje različite grupe povratnika kao i različiti motivi odlaska u Siriju. Također su i različita iskustva ljudi koji su bili u Siriji. Razlikujem tri grupe: postoje oni koji su zaista opasni, džihadisti, koji žele poduzeti terorističke aktivnosti nakon povratka iz Sirije. To su osobe od kojih se društvo mora zaštititi i koji moraju biti pravno gonjeni i smješteni u zatvor. Zatim postoje osobe koje više nisu toliko ideološki motivirane, ali su kroz taj konflikt dosta traumatizovane. Ti ljudi su u određenoj mjeri poremećeni. Naravno da se i u ovom slučaju društvo treba zaštititi. Možda na neki drugi način osim kaznenog gonjenja, naprimjer psihijatrijskim liječenjem. Treća grupa su osobe kojih je u posljednje vrijeme sve više. To su osobe koje su razočarane. Njihova iskustva u Siriji su bila drugačija od onog što su zamišljali. Takve osobe naprimjer po povratku ne namjeravaju poduzimati terorističke aktivnosti. Za sigurnosne službe u svim evropskim zemljama je najvažnije da razviju metode kako da prepoznaju ko pripada kojoj grupi. Reintegracija, deradikalizacija ili intervencioni programi u različitim evropskim zemljama već postoje. Sada je potrebno pomoći onim koji realizuju programe deradikalizacije da na osnovu svog iskustva te programe primijene na povratnike iz rata u Siriji“.

Govorili ste o različitim zemljama EU. Da li u Njemačkoj postoje odgovarajuće strukture koje bi se bavile povratnicima iz Sirije?

U Njemačkoj postoje tzv. „Exit“ programi koji su na početku primjenjivani za neonaciste i koji se sada primjenjuju za islamiste. Mislim da su to veoma dobri programi koje njemačka vlada nije podržavala u onoj mjeri u kojoj je trebala. Osobe koje realizuju taj program su veoma angažirane i žele dati svoj dobrinos kada je riječ o temi „Sirija“. Međutim, za to im je potreban novac i mislim da se mora donijeti politička odluka.