Novi rekord burze, ali bez sreće

Ovog ponedjeljka (16.3.) je indeks njemačke burze DAX oborio još jedan rekord: premašio je 12.000 bodova. Uopće, već gotovo devet mjeseci hita samo u visinu. Tek prije mjesec dana je prešao 11 tisuća - dok je prethodnih tisuću bodova mukotrpno osvajao preko pola godine.

U slijedećim danima se rast nešto usporio jer su očito mnogi investitori "pokupili vrhnje" i prodali svoje papire. Ne raste samo DAX nego i drugi relevantni indeksi - točnije rečeno, zapravo vrijednosti dionica poduzeća koje su obuhvaćene takvim indeksima. Ali makar se očito zarađuje, čitav razvoj na tržištu vrijednosnica stručnjaci ne primaju laka srca.

O rekordima na tržištu vrijednosnica smo razgovarali s Robertom Halverom, vodećim analitičarom tržišta kapitala u Baader Bank.

DW: Gdje su glavni razlozi za takav nagli rast vrijednosti dionica?

Robert Halver: Kod DAX-a svakog dana možemo gledati svojevrsnu "umjetnu oplodnju". Tu se složila snaga tri srca: ima previše novca na tržištu zbog politike središnjih banaka, kamate su previše niske i euro je previše slab - i sva ta tri čimbenika vode tome da DAX juri prema gore.

DAX voli slab euro jer onda bolje idu vrijednosti dionica tvrtki koje izvoze. A možemo vidjeti da kad su kamate na novac uložen na drugi način - u oročenim ulozima, na štednoj knjižici, kod državnih obveznica - tako niske, onda su oni koji su odgovorni za kapital upravo prisiljeni kupovati dionice. To je pozadina ovog enormnog, gotovo epohalnog razvoja.

DW: Je li po vašem mišljenju taj razvoj još 'zdrav'?

Halver: U normalnim okolnostima ne bismo nikad došli do 12 i preko 12 tisuća bodova. Nikad. Ali više ne živimo u normalnim vremenima. Imamo središnje banke koje djelomice kamatu spuštaju u negativu. Morate imati pred očima da državne obveznice u Njemačkoj i u nekim drugim zemljama Europe imaju čak negativne kamate. Mi ne možemo nikome prodati te papire jer zapravo donose gubitak.

Da tako kažemo, stvara se novi svijet i tržište dionica je poligon za ovaj dramatičan problem goleme potrebe negdje uložiti novac. Ako se sjetite da Europska središnja banka svakog mjeseca 'pumpa' na tržište 60 milijardi eura, onda negdje mora odlaziti taj novac. Ali to svakako nije zdravo. Sigurno će sljedećih tjedana biti i padova i to je sasvim normalno.

DW: Znači li to da vrijednosti dionica više ne odgovaraju temeljnim vrijednostima tih tvrtki?

Halver: Te temeljne vrijednosti su upravo na putu poboljšanja. Konjunktura u svijetu će ove godine bolje rasti nego prošle, Njemačka i njeni izvoznici naravno da imaju koristi od slabog eura i mislim da će i u zoni eura biti bolje jer se države više zadužuju. Ali naravno da vrijednosti dionica nisu trebale toliko rasti. To je rezultat te umjetne oplodnje.

Europska središnja banka je osovina ovog pokreta na tržištu vrijednosnica. Ali ako pođemo od pretpostavke da će ESB još duže vrijeme biti tako velikodušan, onda će i tržište dionica i usprkos manjim padovima i dalje još nešto rasti.

DW: Ne vidite opasnost od sloma?

Halver: Ne mislim da će se dogoditi crash vrijednosti dionica. Za to nedostaju potrebni sastojci. Opća konjunktura je dobra, politika novca je u čitavom svijetu veoma velikodušna i cijena energenata je također veoma niska. Vidim da bi moglo doći do konsolidacije, ali ne do sloma. Jer prošlost nas uči kako slom dolazi onda kad središnje banke počnu voditi restriktivnu politiku, a to ne mislim da će se dogoditi. Sad se može argumentirati kako je to još neispričana priča i da može doći do posljedica kakve još nismo vidjeli. Doista postoje geopolitički sukobi u svijetu, na primjer u Rusiji. Ako tamo stanje eskalira, onda ćemo naravno imati potpuno drugi scenarij i onda ni ESB neće imati sredstva da nešto učini protiv toga.

DW: A što će se dogoditi ako Grčka izađe iz zone eura?

Halver: Onda ćemo imati dva, tri loša dana i nakon toga će vrijednost dionica opet početi rasti. Taj Grexit, odlazak Grčke iz eura možemo preživjeti.