Dan državnosti u pola države

Na današnji dan (25. novembra) 1943. godine održano je prvo zasjedanje ZAVNOBiH-a (Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja BiH) na kojem je izražena odlučnost naroda da BiH bude "zbratimljena zajednica" u kojoj će biti osigurana puna ravnopravnost Srba, muslimana i Hrvata. 67 godina poslije i ZAVNOBIH je predmet spora u BiH jer potvrđuje državnost ove zemlje.

"Građani BiH, uključujući one koji ovu državu predstavljaju u svijetu, danas su često u neprilici da odgovoraju na jedno neugodno pitanje", kaže ambasador BiH u Švicarskoj konfederaciji Jakob Finci. "Ljudi nas pitaju kada je naš nacionalni praznik, jer žele da nam čestitaju, očekuju da i mi nešto slavimo", kaže Finci.

Odgovor je, kaže Finci, uvijek neodređen jer se, primjera radi, 25. novembar slavi samo u jednom dijelu države. BiH još od proteklog rata nema Zakon o državnim praznicima, a neriješeni ishod sukoba ostavio je stranama u ovoj zemlji mogućnost da, svaka na svoj način, tumači historijske činjenice.

Upotrebna vrijednost historijskih činjenica

U Federaciji se 25. novembar obilježava kao Dan Državnosti BiH, dok u Republici Srpskoj smatraju da se ovaj datum ne može posmatrati van konteksta bivše zajedničke države, tvrdi historičar i kustos Muzeja Republike Srpske Drago Trninić.

"Taj je kontekst faktički vezan za Jugoslaviju, no danas to više nije historija već politika. Historijske činjenice treba uzimati onakve kakve jesu, a ne izvlačiti kontekste koji nam odgovaraju, kao što je to slučaj sa Daytonskim sporazumom od kojeg svaka strana u BiH provodi samo ono što joj odgovara", pojašnjava Trninić.

Bh. historičar dr. Enver Imamović podsjeća da su Bosnu, još od srednjeg vijeka, mnogi svojatali, posebno Srbija i Hrvatska. Zato su i uoči ZAVNOBIH-a bile izražene dileme o njenom statusu unutar Jugoslavije. Na kraju je voljom političkih predstavnika svih bh. naroda definirano da "BiH nije ni srpska, ni hrvatska ni muslimanska".

Narodi BiH će smoći snage da zaliječe ratne rane

"Na zasjedanju ZAVNOBIH-a je odlučeno da je BiH republika sva tri naroda koji u njoj žive, Srba, Hrvata i muslimana i to je ta konstitutivnost naroda na koju se danas svi pozivaju, ne pominjući gdje su je stekli", kaže Imamović. Iako se ne slažu oko uzroka i karaktera sukoba u BiH, historičari iz oba bh. entiteta vjeruju da će građani ove zemlje vremenom smoći snage da zaliječe ratne rane.

Prema dr. Imamoviću, puno je toga zajedničkog što građani ove zemlje imaju. "BiH ih je zbližila vjerski i kulturološki, tako da vjera i nacija nikada nisu bile razlog unutrašnjeg razdora. Ono što se dešavalo u protekla dva rata uvezeno je sa strane indoktrinacijama velikosprskog i velikohrvatskog nacionalizma", ističe Imamović.

"BiH nije ostatak Srbije, Hrvatske niti je nekakva 'muslimanija', već historijska tvorevina koja kao takva mora i opstati", kaže za Deutsche Welle bosanski franjevac Marko Oršolić. On ističe kako se bosanskohercegovački patriotizam i ratom rastrgano multietničko tkivo mogu oporaviti.

ZAVNOBIH dokaz da BiH može opstati kao multietnička država

"Treba težiti ka patrotizmu vrednota ljudskih prava, jednakosti i poštenja. Patriota je onaj koji stvara i radi, a ne onaj koji o tome priča pretvarajući patriotizam u lažne emocije iza kojih krije vlastite ciljeve", kaže fra Marko Oršolić.

"U vrijeme kada se BiH dovodi u pitanje, ZAVNOBIH je dokaz da ova zemlja ne mora biti podijeljena zato što u njoj žive različiti narodi", kazao je u povodu Dana državnosti BiH akademik Muhamed Filipović. Rekao je da su građani BiH znali biti složni i u daleko težim situacijama, te da ne vidi razloga zašto to ne bi bili sada kada se pred njima otvara evropska perspektiva.

Autor: Samir Huseinović

Odgovorni urednik: Mehmed Smajić