1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Da li je problem u kapitalizmu?

Mirijam Braun, Njujork / nr8. jul 2014.

Teze francuskog ekonomiste Tomasa Piketija razmrdale su teoriju ekonomije. On govori o jačem raslojavanju društva jer danas više novca donosi kapital nego rad. DW je potražio mišljenje nobelovca Edmunda Felpsa.

https://p.dw.com/p/1CWyJ
Krisen-Graffitis
Foto: picture-alliance/dpa

Neki ga slave kao novog Marksa. Francuz Tomas Piketi je sa svojim saradnicima obavio impresivan poduhvat – sakupljajući ogromne količine podataka iz sfere ekonomije pokušao je da dokaže dve tvrdnje. Prvo, da je američki san propao – socijalna pokretljivost je skoro nikakva, oni iz siromašnih porodica imaju sve manje šanse da svojim radom i idejama postanu viši sloj. Drugo, spor privredni rast u zapadnom kapitalizmu donosi neznatan rast plata, dok se kapital onih koji imaju dalje uvećava. Drugim rečima, para na paru ide. Time se povećava jaz između klase veoma bogatih i srednjeg sloja.

Pad produktivnosti

US-Ökonom Edmund Phelps
Edmund Felps, dobitnik Nobelove nagrade za ekonomijuFoto: imago/Xinhua

Da li je za nesumnjivo raslojavanje kriv kapitalizam po sebi? Edmund Felps smatra da je apsurdno kriviti kapitalizam kao ekonomski sistem. Nosilac Nobelove nagrade iz 2006. godine i danas predaje na univerzitetu Kolumbija u Njujorku, iako je prešao osamdesetu godinu života. U zapadnim nacijama će uvek većina privrede biti u privatnim rukama – kapitalizam je tek okvir u kojem deluju pojedinci, smatra on. „Razočaravajuće je što neki misle da nejednakost imovine sada otvara jedinstvenu mogućnost da se novac jednostavno raspodeli siromašnima“, kaže

Felps u razgovoru za DW. Dodaje da svaka raspodela pre ili kasnije pogađa srednji sloj, a ne samo ekstremno bogate.

Ipak, ni čuveni nobelovac ne želi da ignoriše činjenicu da se zarade i imetak nejednako razvijaju. I to na štetu srednjih i nižih slojeva koji žive od svog rada, a ne od kapitala. „U 19. veku je privreda u Velikoj Britaniji i Sjedinjenim Državama brzo rasla, kasnije se isto desilo u Nemačkoj i Francuskoj“, podseća Felps. Bilo je to doba u kojem su prihodi mnogo brže rasli od kapitala. Danas je situacija obrnuta. „Imetak se žestoko uvećava u odnosu na plate jer produktivnost raste veoma sporo.“

Napredak kroz inovacije

Uprkos takvom razvoju, prema mišljenju našeg sagovornika, mnogi ljudi se protive inovacijama koje bi se pobrinule za jačanje produktivnosti. Kao primer Felps navodi aplikaciju Uber, kojom svako može da ponudi mesto u svom automobilu nekom drugom. „Zapravo vam više ne treba sopstveni auto, uvek možete pozvati nekog da vas preveze“, kaže Felps. Naravno, nisu svi zbog toga srećni – proteklih sedmica su taksisti u više gradova žestoko protestovali jer im Uber kvari posao.

„Ljudi podržavaju taksiste, a time i tradicionalni način proizvodnje i prodaje automobila.“ Signal je, tumači Felps, da promene nisu dobrodošle. A u starom sistemu, tradicionalne kompanije štede i otpuštaju ljude upravo jer im produktivnost pada.

Taxifahrer Streik wegen Handy-Apps 11.06.2014 Berlin
Štrajk berlinskih taksista protiv taksi-aplikacijeFoto: DW/G. Krymalowski

„Isplativ rad pun izazova može da postoji jedino ako firme kroče u polje nepoznatog, ako donose nove ideje ili pozitivno reaguju na ideje drugih“, kaže nobelovac. Stari sistemi, uveren je, ne mogu da generišu novi rast. Posledica je mrtvo more privrede. U većini starih industrijskih nacija produktivnost veoma sporo raste što „primorava omladinu da počne da mrzi svoje poslove i iscrpljuje srednji sloj“. Nove generacije neće videti staro blagostanje ukoliko se ideje i inovatori budu tretirali kao danas, dodaje Felps.