Da li je moglo drugačije?

Prema ocjeni analitičara, Bosna i Hercegovina je tada, početkom 1992. imala dvije mogućnosti: ostati u tzv. krnjoj Jugoslaviji, koju je tada kontrolirao Slobodan Milošević, ili krenuti putem nezavisnosti. U daytonskoj BiH odluka o izlasku građana na referendum različito se tumači, a u akademskim krugovima raspravljalo se i o tome da li je nezavisnost trebala biti proglašena u nekom pogodnijem trenutku.

Nakon rata u BiH, ove dileme komentirao je i prvi predsjednik Predsjedništva nezavisne BiH Alija Izatbegović. "Prvi mart je bio naša sudbina i neumjesno je, pa i griješno postavljati pitanje da li je nešto moglo biti drugačije. Mi ne bismo bili ono što smo da smo tada, u ime sumnjive sigurnosti, izabrali potčinjavanje“, rekao je Izetbegović.

Akademik Muhamed Filipović jedan je od onih koji smatraju da bi za BiH bilo bolje da se za samostalnost opredijelila u vrijeme kada su to učinile Hrvatska i Slovenija. U intervjuu za Dane, Filipović je pojasnio da bi BiH tada imala veću šansu da izbjegne rat, odnosno da uz pomoć međunarodne zajednice naklonjene Hrvatskoj i Sloveniji, blokira vojnu akciju Srbije.

"Smatrao sam, ne samo ja nego i Adil Zulfikarpašić, da smo trebali izaći iz SFRJ samo zajedno sa Hrvatskom i Slovenijom. Taj naš korak bi tada bio, prvo, mnogo podnošljiviji za Evropu i dao bi novu valorizaciju i hrvatskom i slovenačkom izlasku iz Jugoslavije, i drugo, u velikoj bi mjeri doveo u pitanje opravdanost bilo kakve srpske akcije“, rekao je Filipović.

Stjepan Kljujić: "Bilo je nevažno da li ćemo u nezavisnost ići sa Hrvastkom i Slovenijom"

No, tadašnji politički akteri vjerovali su da je rat već bio izvjestan, bez obzira na smjer kojim će BiH krenuti. Potvrdio je to za Deutsche Welle i bivši predsjednik HDZ-a (Hrvatske demokratske zajednice) BiH Stjepan Kljujuć, naglašavajući da je "agresija na BiH pripremana sistematski i da se nije mogla izbjeći. Potpuno je bilo nevažno da li ćemo mi u nezavisnost ići s Hrvatskom i Slovenijom. Išli bi mi, ali nismo imali snage jer smo ovdje imali SDS, a čekali smo i stav tadašnje Evropske zajednice“, kaže Kljujić.

Stav Evropske zajednice izrazila je Arbitražna komisija u okviru Mirovne konferencije o bivšoj Jugoslaviji, poznata i kao "Badinterova komisija“. Mišljenje komisije, prema kojem jugoslovenske republike imaju pravo na otcjepljenje uz uvažavanje demokratskih standarda, dostavljeno je u decembru 1991. godine.

Za većinu Srba u Republici Srpskoj 1. mart je označio početak stradanja naroda u BiH za šta krivicu, prema ocjeni aktuelnih srpskih političara u ovom entitetu, snosi tadašnja koalicija Stranke demokratske akcije (SDA) i HDZ-a BiH. Politički analitičar iz Banja Luke Miodrag Živanović smatra da BiH, "vjerovatno nije trebala ići putem nezavisnosti“.

Smail Čekić: "Nezavisnost BiH je logičan slijed historijskih događaja“

"U onom momentu, vjerovatno nije trebalo ići na referendum jer je BiH i tada po etničkim i ideološkim principima bila raspolućena država. Što se tiče današnjih tumačenja historijskih činjenica, ne mislim da je istinu o životu, bilo da je riječ o prošlosti ili sadašnjosti, moguće graditi na konsenzusu, jer bi to onda bila dogovorena istina, a to nije istina i nije rješenje. Potrebna nam je unutrašnja katarza kako bi se mogli suočiti sa istinom i privatiti je“, rekao je Živanović.

Historičar i direktor Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti Smail Čekić tvrdi da je nezavisnost BiH "logičan slijed hiljadugodišnjeg postojanja bosanske države, njene antifašističke borbe te odluka ZAVNOBiH i AVNOJ-a. BiH je međunarodno priznata država sa punim međunarodno-pravnim subjektivitetom. Tekovine Narodnooslobodilačkog pokreta i antifašističke borbe u Drugom svjetskom ratu bile su značajan temelj odbrambenog rata 1992-1995 protiv fašizma i za očuvanje BiH“, smatra dr. Čekić.

Poslijeratne reforme bitno su promijenile Daytonski sporazum, zbog čega analitičari tvrde da je BiH danas mnogo više država nego što je to bila 1995. godine. Posljednje optimistične procjene govore da bi BiH uskoro mogla ispuniti uslove za kandidatski status za članstvo u Evropskoj uniji što bi je, dvadeset godina nakon referenduma za nezavisnost, značajno približilo evropskoj porodici naroda.

Autor: Samir Huseinović

Odgovorni urednik: Zoran Arbutina