1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Centralnoafrička Republika - novo bure baruta

12. decembar 2013.

Uprkos prisustvu francuskih trupa i vojnika Afričke unije, krvoproliće u Centralnoafričkoj Republici se nastavlja. Posmatrači upozoravaju da par hiljada stranih vojjnika neće biti dovoljno da se ta zemlja stabilizuje.

https://p.dw.com/p/1AXg1
Foto: Fred Dufour/AFP/Getty Images

Međunarodna vojna akcija u Centralnoafričkoj Republici već je u punom jeku, iako je počela pre samo nekoliko dana. Naime, Savet bezbednosti odlučio se za vojnu intervenciju prošlog četvrtka (5.12), a Francuska je do sada poslala više stotina vojnika u svoju bivšu koloniju. U Centralnoafričkoj Republici su i trupe Afričke unije, a ta organizacije namerava uskoro da poveća broj svojih mirovnjaka sa 2.500 na 6.000.

Francuska vojska već je počela sa razoružavanjem militanata u prestonici Bangiju. Akcija za sada protiče „prilično dobro“, ocenjuje generalštab u Parizu. Međutim, francuske trupe pretprele su i prve gubitke – dva padobranca u ubijena su u noći između ponedeljka i utorka. „Otpor razoružavanju bio je očekivani“, smatra Tijeri Virkulo direktor nezavisnog istraživačkog centra Međunarodne krizne grupe za centralnu Afriku „Pobunjenici nisu nikada rekli da su spremni da polože oružje“, tumači on, iako je prelazna vlada u toj zemlji mesecima pokušavala da ih na to navede.

Francuski ministar odbrane Žan-Iv Le Drijan najpre je najavio „kratku akciju“ da bi se „povratili stabilnost i red“. Međutim, ministar sada priznaje da će angažman francuske vojske biti teži nego onaj u Maliju pre nekoliko meseci. I poznavaoci prilika u Centralnoafričkoj republici smatraju da je francuska vlada potcenila probleme u toj afričkoj zemlji. Otkako je ta država bogata dijamantima, zlatom i uranijumom stekla nezavisnost od Francuske 1960. godine, Francuzi su u njoj intervenisali više puta nego u bilo kojoj drugoj bivšoj koloniji. Najveći deo stanovnika Centralnoafričke Republike je siromašan, a zemlja se nalazi u veoma problematičnom delu Afrike.

Prvi ljudski gubici među francuskim vojnicima
Prvi ljudski gubici među francuskim vojnicimaFoto: S.Kambou/AFP/GettyImages

Predsednik bez uticaja

Čini se da je zvanični predsednik Centralnoafričke Republike Mišel Džotodija nemoćan da zaustavi zločine koji se svakodnevno dešavaju u njegovoj zemlji. Njega su na vlast prošlog marta doveli pobunjenici iz saveza Seleka. Međutim, predsednik na te pobunjenike više nema uticaja. Tom udruženju pobunjeničkih frakcija pripada i veliki deo boraca iz susednih zemalja – Čada i Sudana. Pobunjenici pod svojom kontrolom drže velike delove teritorije Centralnoafričke Republike i ne dopuštaju da se bilo ko meša u njihovu upravu.

Iako je predsednik pozdravio intervenciju međunarodne zajednice, francuske trupe i vojnici Afričke unije mogu da očekuju vrlo malo pomoći od zvaničnih snaga bezbednosti „Nacionalna armija je u veoma teškom stanju, gotovo i da ne postoji. Pored toga, pojedini njeni elementi i dalje sarađuju sa pobunjenicima iz Seleke“, komentariše Žan Klod Alar sa pariskog Instituta za međunarodne i strateške odnose. Sa druge strane, kaže Alar, bilo bi izuzetno teško povratiti bezbednost sa sadašnjim brojem međunarodnih vojnika.

Mišel Džotodija, samoproklamovani predsednik sa sve manje vlasti
Mišel Džotodija, samoproklamovani predsednik sa sve manje vlastiFoto: STR/AFP/Getty Images

Pola miliona raseljeno

Slično gledište ima i referent za afrička pitanja pri organizaciji „Hjuman Rajts Voč“ Luis Madž: „Nekoliko hiljada vojnika iz Afričke unije i Francuske nije dovoljno da se osigura mir, isporuke humanitarne pomoći i da se dođe do političkog rešenja.“ Pored toga, potrebno je rešiti i probleme zbog kojih su se borci iz udruženja Seleka pobunili, naime, centralna vlada je potpuno zanemarila muslimansko stanovništvo na severoistoku zemlje. „Borci iz Seleke su mi rekli da nikada nisu videli asfaltiranu ulicu pre nego što su došli u Bangi“, ističe Madž.

Doduše, privredni razvoj je sada poslednja briga u svim delovima Centralnoafričke Republike. Organizacije za humanitarnu pomoć procenjuju da je oko pola miliona ljudi napustilo svoja rodna sela, a da dvostruko više njih ne mogu sami da se prehrane. Samo u okršajima u glavnom gradu Bangujiu, proteklih dana poginulo je oko 400 ljudi. Čak i ako međunarodne trupe uspeju da povrate stabilnost u Centralnoafričkoj Republici – normalizacija je još uvek daleko.

Religija kao izvor sukoba

„Anti-Balaka“ se botre protiv Seleka i drugih muslimana
„Anti-Balaka“ se botre protiv Seleka i drugih muslimanaFoto: picture-alliance/AP

Talas nasilja u toj afričkoj zemlji počeo je pre više od godinu dana. Pobunjenici iz koalicije Seleka uspeli su da osvoje veliki deo zemlje, a u martu 2013 i samu prestonicu. Dotadašnji predsednik Fransoa Bozize je pobegao, a vođa pobunjenika Mišel Džotodija sebe imenovao za predsednika. U septembru je savez pobunjenika zvanično raspušten, ali borci iz Seleke nastavili su sa nasiljem protiv civila. Kao reakcija na to nasilje, obrazovane su lokalne grupe za samoodbranu, „Anti-Balaka“. Mnoge od njih sarađuju sa pristalicama svrgnutog predsednika Bozizea.

U politički sukob umešana je i religiozna komponenta. Pobunjenici Seleka su muslimani, a toj veri pripada i oko 15 odsto stanovništva centralne Afrike. Međutim, „Anti-Balaka“ poistovećuju sve muslimane sa Selekom, ubijaju i muslimanske civile i spaljuju njihova sela. Hrišćani i muslimani u toj zemlji dugo su živeli u miru, ali sada su ljudi prisiljeni da se opredele za jednu od strana, u zavisnosti od svoje religije.

Autori: Hilke Fišer, Darko Janjević
Odgovorni urednik: Ivan Đerković