1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Cena nafte u „slobodnom padu“

Klaus Ulrih17. decembar 2014.

Nemačke vozače raduje pad cena goriva. Benzin i dizel su sve jeftiniji. I dok jedni sedaju u auto sa osmehom na licu, druge, poput država izvoznica nafte, hvata panika. Zarada opada, a mnogim proizvođačima preti fijasko.

https://p.dw.com/p/1E5gZ
Symbolbild - Erdöl
Foto: Getty Images/J. Raedle

Cena nafte koja je proteklih sedmica bila u konstantnom padu, trenutno deluje stabilno. Nedelja je počela optimistično. U ponedeljak, 15. decembra, barel nafte iz Severnog mora – Brent (159 litara) koštao je 62,60 američkih dolara. Dakle, nešto više nego u petak. A i američka nafta (WTI) je u međuvremenu dobila na vrednosti, ostvarivši skok za 58 centi.

Ipak, u poređenju sa cenama nafte ovog leta, vrednost sirove nafte na tržištu pala je za oko 40 odsto. Otkako su krajem novembra zasedale države članice OPEK-a (Organizacija zemalja izvoznica nafte) i odluke da je neophodno „intervenisati“, pad cene je značajno, ali ipak nedovoljno ublažen (20 odsto). Međutim, kao i pre tog susreta, još uvek nema naznaka da bi moglo doći do ozbiljnijeg smanjenja proizvodnje. Pored najjačeg kartela u Saudijskoj Arabiji, ni Ujedinjeni Arapski Emirati ne pristaju na smanjenje obima proizvodnje.

Sve je počelo 2008.

Kratak osvrt na dešavanja u prošlosti: u leto 2008, cene barela nafte bile su na nivou od 150 američkih dolara. Stručnjaci su verovali da će cene goriva i dalje rasti. Odmah potom ceo svet je zadesila finansijska kriza, krunisana bankrotom Leman braders (Lehman Brothers) banke. Par sedmica kasnije, cena nafte pada za oko 45 dolara.

Doduše, još uvek je delovalo da je sve pod kontrolom. Jer svetska privreda je počela da se oporavlja, sve do leta 2014. godine, kada je cena sirove nafte ponovo počela da pada. Svakako da je za prilike na tržištu sirovina odgovorna ekonomska situacija. „Niko nije razmišljao o tome da će tehnološkom napretku doći do veće eksploatacije nafte“, kaže Leon Lešus, stručnjak za sirovine sa hamburškog Instituta za privredna istraživanja (HWWI) u razgovoru za DW. „Posebno u Americi je frakingom omogućena eksploatacija veće količine nafte.“ Amerikanci su tokom prošle godine uvećali proizvodnju nafte za četiri miliona barela nafte dnevno. „To je ogromna količina, koja SAD omogućava da bude u rangu druge po jačini članice OPEK-a“, objašnjava nemački stručnjak.

Različite prognoze

Prema prognozama Međunarodne agencije za energiju (IEA), prilike na tržištu sirovina će i u narednoj godini biti nestabilne. Cena nafte ostaće pod pritiskom. Sjedinjene Države i njihova povećana proizvodnja nafte ostaće jedan od važnih faktora. Drugim rečima, ukoliko na svetskom tržištu i dalje bude bilo previše nafte, cene goriva i dalje će neminovno padati. Biće potrebno neko vreme kako bi se ponuda i potražnja našle u ravnoteži.

Leon Lešus veruje da značajnije pada cena nafte više neće biti. „Misli da je cena nafte udarila tlo.“ On pretpostavlja će privredni rast u svetu tokom naredne godine nagovestiti ekonomski oporavak. U tom slučaju, potražnja za naftom će se povećati.

Zbog niskih cena, fraking postaje neprofitabilan

Najpre se mora rešiti problem viška nafte odnosno njene ponude na tržištu. „Proizvođači nafte će vremenom plasirati manje količine goriva, jer će u protivnom prodavati po niskoj ceni“, kaže Eugen Vajnberg, stručnjak za sirovine nemačke Komerc-banke.

I on haos na tržištu sirove nafte objašnjava neskladom u proizvodnji i potražnji goriva, do kojeg je došlo povećanjem skupe eksploatacije kao što je fraking. Kada cene nafte padaju, smanjuje se i proizvodnja, time tržište sirovina ostaje pod kontrolom. „Postoji više razloga zbog kojih trebalo verovati da će cene nafte ponovo rasti“, smatra Vajnberg ističući kako će se aktuelni prilike na berzi pre ili kasnije odraziti i na američku proizvodnju nafte. „Ona više neće rasti“, kaže on.

Bez oporavka za Iran, Irak, Nigeriju i Rusiju?

I Leon Lešus sa Instituta HWWI očekuje da će cena nafte naredne godine ponovo rasti. „Očekujemo da će vrednost barela nafte biti na nivou između 80 i 90 dolara.“

To je dobra vest za zemlje poput Irana, Iraka, Nigerije i Rusije, koje su prilično zavisne od izvoza nafte, ali ako do raste cena nafte zaista i dođe, još uvek se ne može govoriti o stabilnom tržištu i oporavku. „Stižu teška vremena za ove zemlje, jer ne očekujemo da će cena nafte dostići vrednost od 100 dolara po barelu, a to je ono što je pomenutim državama potrebno“, kaže Eugen Vajnberg iz Komerc-banke.