Buđenje građanske svijesti u BiH

U Bosni i Hercegovini se proteklih desetak dana događalo ono od čega su političke elite u ovoj zemlji strahovale još od Daytona. Građani različitih nacionalnosti ujedinili su se u borbi za svoja prava tražeći na protestima hitno donošenje zakona o jedinstvenom matičnom broju građana (JMBG).

Koliko god bila mala, podrška Banjalučana sarajevskim demonstrantima užasnula je nacionalističku vrhušku Republike Srpske (RS), tvrde analitičari, pojašnjavajući da takva podrška podriva ključne principe podjela na etničkoj i vjerskoj osnovi i razbija zablude o nemogućnosti zajedničkog života u ovoj zemlji.

Politička analitičarka iz Banja Luke Tanja Topić podsjeća da se radi o klasičnoj etno-nacionalonoj mantri po kojoj ovdašnje političke elite funkcioniraju. „I one nastoje pokazati kako je javnost podijeljena na srpsku, hrvatsku i bošnjačku i kako može funkcionirati samo u okviru zadatih nacionalnih torova“, kaže Tanja Topić.

Izbjegavati politizacije protesta i podjele na etničkoj osnovi

Zabrinuta je i politička elita u Federaciji BiH koja se, podržavajući zahtjeve sarajevskih demonstranata, sada želi riješiti pogubnih političkih aranžmana sklopljenih u procesu uspostave vlasti nakon izbora 2010. godine.

Politički analitičar Srđan Puhalo vjeruje da apolitične građanske demonstracije mogu pozitivno uticati na društvene promjene u BiH. Prema njegovom mišljenju, građani se moraju bolje „umrežiti i organizirati“ kako bi se pri protestima pritisak ravnomjernije vršio na cijeloj teritoriji BiH. „Pri tome, koliko je god to moguće, treba izbjegavati bilo kakve podjele na etničkoj osnovi“, tvrdi Puhalo.

No, BiH je još uvijek podjeljeno društvo u kojem su različiti nacionalni interesi suprotstavljeni zajedničkom građanskom djelovanju na nivou cijele države. Urednik portala Buka Aleksandar Trifunović kaže kako se ne treba zanositi da će to stanje biti promijenjeno preko noći.

Demonstracije mogu uticati na društvene promjene u BiH

„Međutim, JMBG se tiče svih nas i tu je potrebno zajedničko djelovanje. To je dobro, sve dok se ne politizira, dok ne predstavlja skupljanje političkih poena za neku političku opciju. To pokazuje da građani imaju elementarno dostojanstvo da se bore za ono što im pripada“, kaže Trifunović.

Sarajevske i banjalučke demonstracije pokazale su da građani mogu uticati na donošenje odluka u institucijama vlasti. Darko Brkan iz Udruženja građana „Zašto ne“ podsjeća da je pod pritiskom protesta donesena privremena odluka o JMBG. „Bitno je da su građani naučili da na ovaj način mogu nešto uraditi i da je to, u ovim okolnostima, vjerovatno jedini mogući način da se dođe do rezultata“, kaže Brkan.

Ni protesti u RS-u nisu ostali bez rezultata. Visoki funkcioner vladajuće političke partije morao je otići sa stranačke funkcije nakon što je uvrijedio studente, dok je entitetski predsjednik Milorad Dodik najavio raspisivanje tendera za izgradnju studentskog paviljona, što je bio jedan od studentskih zahtjeva.

Mač sa dvije oštrice

Sarajevski profesor Zdravko Grebo smatra da su, nakon decenija letargije, protesti u Sarajevu i Banjoj Luci prvi znak buđenja građanske svijesti u BiH. „Uspjeh akcije ljudi koji su organizirali ovo u Sarajevu budi nadu da će se i oko nekih drugih, možda globalno značajnijih pitanja, također pokrenuti masovne akcije i masovni protesti“, kazao je Grebo u programu Federalne televizije.

No, analitičari se pribojavaju da bi demonstracije mogle biti iskorištene i za produbljenje političke krize u BiH i daljnju disoluciju zemlje. Podsjećaju da su srpski i hrvatski zvaničnici u insitucijama BiH, pod izgovorom da Sarajevo nije siguran grad, već najavili da neće dolaziti na sjednice Vijeća ministara, što bi moglo izazvati novu blokadu rada državnih institucija.

Autor: Samir Huseinović

Odgovorna urednica: Zorica Ilić