1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

120809 Erste Bundestagswahl

14. august 2009

14. augusta 1949. godine održani su prvi parlamentarni izbori u novoosnovanoj Saveznoj Republici Njemačkoj. Bio je to početak duge i uspješne priče o njemačkoj poslijeratnoj parlamentarnoj demokraciji.

https://p.dw.com/p/J9PR
Dvorana njemačkog parlamenta u Reichstagu/Bundestagu
Mjesto gdje se prakticira demokracija - dvorana njemačkog parlamenta u Reichstagu/ BundestaguFoto: AP
Konrad Adenauer
Konrad Adenauer - simbol prvih koraka poslijeratne Njemačke iz ruševina nacističke diktature u svijet zapadne demokracijeFoto: AP

„Mi nismo imali nekakvu veliku izbornu kampanju s izbornim menadžerima, tada je izborna borba bila lokalno vođena. Željela se osvojiti naklonost birača u izbornom okrugu, eventualno na razini pojedinih saveznih zemalja. Političari tada uopće nisu imali financijskih sredstava voditi velike izborne kampanje", objašnjava Annemarie Renger, prije šest desetljeća suradnica šefa socijaldemokratske stranke Kurta Schumachera.

Mada su na prvim izborima mnogi građani strahovali da će njima podjela Njemačke biti samo još produbljena, ipak je na izbore izašlo 78% registriranih birača. Mimo očekivanja na njima pobjedu odnosi Demokršćanska Unija Konrada Adenauera sa 31% glasova ispred SPD-a sa 29%. Adenauer postaje prvi poslijeratni kancelar: „Tokom predizborne borbe je veliku ulogu igrala odluka između planske i tržišne privrede. Njemački narod se velikom većinom odlučio protiv planske privrede."

Willy Brandt
Willy Brandt je bio karizmatičan lik "nove Njemačke"Foto: picture alliance / dpa

Willy Brandt - nada nove generacije

Koaliciju građanskih stranaka Adenauer će voditi narednih 14 godina. Glavna politička parola bila mu je "nikakvih eksperimenata", a Nijemci ga se i danas sjećaju kao oca "njemačkog privrednog čuda". Njegova suprotnost je bio socijaldemokrata Willy Brandt. Njegova je izborna parola glasila: "Želimo imati hrabrosti za više demokracije". U vrijeme studentskih nemira 1968. godine Brandt je za mlade predstavljao otjelotvorenje nade da će se konačno prevladati konzervativizam i nacističko naslijeđe tzv. "generacije očeva". Dolazak Brandta na vlast 1969. su omogućili Liberali: dotada u koaliciji sa demokršćanima oni su promijenili stranu i prešli socijaldemokratima.

13 godina kasnije su ponovo promijenili stranu i vratili se demokršćanima. To je 1974. značilo pad kancelara Helmuta Schmidta, koji je naslijedio Brandta, i početak dogogodišnje dominacije Helmuta Kohla. 16 godina on će dominirati njemačkom politikom i ući u povijest kao "kancelar ponovnog njemačkog ujedinjenja".

Gerhard Schröder čestita Angeli Merkel izbor za novu kancelarku 2005. godine u Bundestagu
Redovna smjena na vlasti - Gerhard Schröder čestita Angeli Merkel izbor za novu kancelarku 2005. godine u BundestaguFoto: dpa

Merkel - popularnost joj ne pada

Tek 1998., s dolaskom Gerharda Schrödera i njegove crveno-zelene koalicije Kohl se morao povući: „Mi smi izgubili izbore, to je sasvim jasno, socijaldemokrati i zeleni su pobijedili."

Schröder je nakon Adenauera prvi kancelar koji je na vlast došao direktnom voljom birača, a ne taktiziranjem koalicionih saveznika, ali je na isti način i skinut s vlasti: 2005. njega je u direktnom odmjeravanju snaga pobijedila nova zvijezda demokršćana: žena iz Istočne Njemačke Angela Merkel. A njen sjaj traje i danas: u svim anketama birači ju označavaju najpopularnijim političarem u zemlji.

Autor: Jochen Vock/ Z. Arbutina

Odg. urednik: Svetozar Savić