Rumunija pod prismotrom EU

Rumunski parlament će u petak (06.7.) glasati o povjerenju rumunskom predsjedniku Trajanu Baseskuu. Umjereno-lijeva koalicija premijera Viktora Ponte optužuje Baseskua za teška kršenja Ustava. Zamjera mu se između ostalog i da je nezakonito prisvojio ovlaštenja vlade.

List Sueddeutsche Zeitung analizira trenutnu situaciju u ovoj zemlji i pored ostalog piše:

“Svaki narod ima vladu koju zaslužuje. No to je lako reći. Za ljude koji žive u raznim vrstama diktatura ova konstatacija, koja potiče još iz vremena Franucuske revolucije, ni u kom slučaju nije prihvatljiva. Ko bi to mogao reći za Siriju? U demokratskim sistemima je ipak narod uključen u izbor političkog vodstva. Ali šta ako su među kandidatima inferiorni, osrednji i takvi kojima javna služba ne služi da bi ostvarili korist za sve već samo za sebe ili jednu određenu grupu? Rumunija je zemlja u kojoj mnogi građani sebi ozbiljno postavljaju to pitanje. Tamo je u međuvremenu nakon smrti komunističkog diktatora Nikolaja Čaušeskua izrasla jedna cijela generacija.

Težak put do demokratije

No ni do danas se ne može reći da je ovoj zemlji pošlo za rukom da u potpunosti promijeni sistem u demokratsko društvo i prosperitetnu privredu. Pravosuđe još nije nezavisno, korupcija nije suzbijena, otežan je i ekonomski razvoj. Čak ni prva oštra presuda protiv bivšeg rumunskog premijera Adriana Nastasea nije mogla biti provedena bez prepreka. Ovaj delikvent i njegovi pomagači su navodno inscenirali pokušaj samoubistva.

Činjenica da je upravo njegov politički sin danas na čelu vlade jasno pokazuje koliko je rumunska politika udaljena od svake vrste napretka. Stoga je u Evropskoj uniji Rumunija danas bolesnik na Crnom moru“, piše pored ostalog Sueddeutsche Zeitung.

Mladi i obrazovani stranci „osvajaju“ Njemačku

Isti list piše i o useljenicima koji postaju sve važniji za Njemačku. Oni imaju akademsko obrazovanje i dobijaju dobre poslove, navodi pored ostalog autor:

“Oni se zovu Giulia, Francesco ali ponekad i Dmittrij, uglavnom su mlađi od Nijemaca, nadprosječno obrazovani. U Njemačku se u periodu od 1989. do 2009. uselilo 185.000 akademika koji su završili matematičko –prirodoslovne nauke ili pak neki od tehničkih fakulteta. U zemlju se uselilo i oko 29.000 ljekara. 1989. godine to je izgledalo drugačije. Tada je od ukupnog broja useljenika samo 12 odsto radilo kao menadžeri na vodećim pozicijama, kao pravnici, ljekari ili profesori. Posebno dobro kvalifikovani su useljenici iz Zapadne Evrope ‘Skoro svaki drugi od njih je visokoobrazovan i to u oblastima u kojima za takvim zanimanjima postoji potreba u Njemačkoj', pišu autori u rezultatima jednog istraživanja. Čak i useljenici iz zemalja poput Irana ili Kine imaju viši stupanj obrazovanja od samih Nijemaca. No i to nije njihova jedina prednost. Useljenici u prosjeku imaju 33 godine i dosta su mlađi u poređenju sa prosjekom cjelokupnog njemačkog stanovništva,” piše Sueddeutsche Zeitung.

Autor: Belma Fazlagić-Šestić

Odg.ur. Zorica Ilić