Razmjena brojeva telefona dok "gori" Trgovska gora

Međuentitetska linija, raspodjela imovine, višegodišnji problemi sa osiguranicima penzijskog fonda kojima se ne isplaćuju penzije iz drugog entiteta, gasifikacija i mnoge druga goruća pitanja, nisu ni ovog puta bila na dnevnom redu zajedničke sjednice vlada Republike Srpske i Federacije Bosne i Hercegovine.

„Važno je da su ministri sjeli za isti sto, da vide i upoznaju svoje kolege, da razmjene kontakt telefone“, rekao je između ostalog premijer RS Radovan Višković, obrazlažući značaj zajedničke sjednice.

Radioaktivni otpad kao lagano štivo

Na dnevnom redu su bile, kako je rečeno, laganije teme poput odlaganje radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori u Hrvatskoj, oko čega već nekoliko godina traje borba bez rezultata. Do sada ništa konkretno nije urađeno kako bi se zaustavila namjera Hrvatske da odlaže radioaktivni otpad nekoliko kilometara od granice sa BiH, a kojim bi bio ugrožen kompletan pojas Nacionalnog parka Una.

„Vrlo bitne su dvije odluke od kojih je jedna insistiranje na produžavanju odluke o zabrani izvoza oblovine i smatramo da to treba biti trajna kategorija. Drugo je da BiH nastupa jednim glasom kada je u pitanju odlaganje otpada na Trgovskoj gori. BiH ne zaslužuje da se više valja u blatu i kopa rovove“, rekao je premijer Federacije BiH Nermin Nikšić.

Laganije teme za jedne, za druge okidač da se hitno mora reagovati u pravcu Trgovske gore. U isto vrijeme kada se održavala zajednička sjednica dvije vlade, Odbor za zaštitu životne sredine Narodne skupštine Republike Srpske zatražio je da vlada pripremi informaciju o aktivnostima nadležnih entitetskih i državnih institucija u vezi sa sprečavanjem Hrvatske da odlaže radioaktivni otpad na Trgovskoj gori. Takođe se traži da nova rezolucija za skupštinsku raspravu.

Hitna reakcija

„Odbor smatra da je namjera Hrvatske da na Trgovskoj gori izgradi odlagalište radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva neprihvatljiva i nedopustiva i da dosadašnje aktivnosti nisu zaustavile namjeru Hrvatske da na pomenutoj lokaciji odlaže radioaktivni otpad“, kaže predsjednik Odbora Maksim Skoko, podsjećajući da je posljednja sjednica o ovoj temi održana 2015. godine.

Nevladine organizacije i udruženja za zaštitu životne sredine upozoravaju da ovo nije nikakva lagana tema, već gorući problem za čije rješavanje BiH kasni godinama.

„Iz Ministarstva prostornog uređenja, građevinarstva i ekologije RS zajedno sa ministrom, pozvani su prije dva mjeseca u Novi Grad. Ako neko za dva mjeseca ne može pronaći vrijeme, volju ili šta već za konstruktivan razgovor na temu najveće ekološke prijetnje po ovaj dio BIH, o čemu pričamo“, poručio je prije par dana iz udruženja Green Team iz Novog Grada Mario Crnković, ogorčen jer i zbog toga što Federalno ministarstvo turizma i okoliša „focal point" za Arhusku konvenciju, ništa nije uradilo po tom pitanju.

Šest godina stara pitanja

Na sjednici dvije vlade razgovaralo se i o auto-putu Beograd-Sarajevo-Beograd ali je rečeno da se oko ovog pitanja tek treba usaglašavati. Problema oko dogovora nije bilo kada je riječ o novcu, odnosno 200 miliona maraka koje „leže“ na računima i čekaju raspodjelu od putarina. To pitanje bi trebalo biti završeno već naredne sedmice na sjednici Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje.

Inače, ovo je četvrta zajednička sjednica dvije entitetske vlade a jedna na kojoj se takođe govorilo o oblovini ali i o imovini, održana je 2017. godine.

„Vrlo bitna stvar je kako da neperspektivnu vojnu imovinu stavimo u funkciju oba entiteta. Imamo čitave komplekse koji mogu biti iskorišteni i za poslovne zone i u fazu razvoja, a sada su u fazi mirovanja. Bavili smo se ranije započetim stvarima. Jedan od prioriteta jeste zaštita domaće poljoprivredne proizvodnje“, rekla je tada Cvijanovićeva.

Tada je najavljeno i da će već na sljedećoj sjednici biti donijeta odluka o regulisanju pitanja izvoza trupaca.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu