Planira li Kremlj prisvojiti Bjelorusiju?

Aleksandar Lukašenko otputovao je u Moskvu prošlog petka. Ruski predsjednik Vladimir Putin je pred kamerama zahvalio bjeloruskom šefu države na posjeti. Lukašenko je, iskezivši se, uzvratio: "Kao da sam mogao reći ne." Lukašenko je uvijek iznova buntovan protiv vladara u Kremlju. Despot iz Minska više zavisi od Putina nego ikada ranije. Kada su stotine hiljada ljudi izašle na ulice protiv njega 2020. godine, ostao je na vlasti samo uz pomoć Moskve.

Ali, moguće je da Rusija ima mnogo dalekosežnije planove za Bjelorusiju, odnosno pretvaranje zapadnog susjeda u vazalnu državu. Tako barem proizilazi iz dokumenta, za koji se navodi da je došao iz Putinove administracije i koji je proučila međunarodna istraživačka mreža, sastavljena od njemačkih TV-stanica WDR i NDR, minhenskog lista Süddeutsche Zeitung ali i platformi Yahoo News, Delfi Estonia, Kyiv Independent, Expressen, Frontstory.pl, VSQuare, Bjeloruski investigativni centar i Dosije centar.

To je interni, do sada nepoznati strateški dokumenat, čiji sadržaj do sada nije bio poznat javnosti, datira od ljeta 2021. i ima 17 stranica.

Postepeno preuzimanje kontrole

On ocrtava plan za postepenu aneksiju nezavisne evropske zemlje Bjelorusije od strane Rusije i to političkim, ekonomskim i vojnim sredstvima. U njemu se detaljno opisuje kako bi Rusija mogla postepeno da preuzme kontrolu nad Bjelorusijom. Sa krajnjim ciljem stvaranja tzv. Unije država i to najkasnije do 2030. Projekat "Unije država" postoji od 1999. godine, ali koliko daleko idu planovi Rusije, nije bilo poznato. Do sada se samo govorilo o "Uniji država" a ova tema je uvijek bila komunicirana kao pridruživanje ili spajanje u interesu obje strane. Međutim u dokumentu primat imaju samo ruski interesi.

Marioneta Moskve

U strateškom planu se jasno navodi svrha: "osigurati dominantan uticaj Ruske Federacije u bjeloruskom društvu, politici, trgovini, privredi, nauci, obrazovanju, kulturi i informisanju". Zapadni uticaj tamo treba potisnuti i stvoriti bedem protiv NATO-a. Ustavna reforma, o kojoj je odlučeno u februaru 2022. godine, takođe treba biti završena u skladu sa uslovima koje je postavila Moskva. Proruske elite takođe trebaju biti instalirane u privredi, istraživačkom sektoru i civilnom društvu.

Dokument također otkriva da Rusija, kako izgleda, želi povećati svoje vojno prisustvo u Bjelorusiji i da treba stvoriti zajednički sistem komandovanja za oružane snage. Osim toga, bjeloruska nuklearna elektrana treba da se uključi u elektroenergetsku mrežu novostvorene "Unije država".

Teretni brodovi sa robom iz ili za Bjelorusiju ne bi trebalo da pristaju u baltičke ili poljske, već samo u ruske luke. Osim toga, u Bjelorusiji će se graditi ruske škole i univerziteti, a bjeloruska djeca slati na obuku u patriotske centre u Rusiji. "Cilj Rusije je da pretvori Bjelorusiju u marionetu, da je tako blisko veže za sebe da bi pod bilo kojom vladom ili predsjednikom, čak i nakon Lukašenkovog odlaska, Bjelorusija ostala u sferi geopolitičke kontrole Rusije", kaže bjeloruski politikolog i istoričar Valery Karbalevich. Međutim, spajanje dvije države okončalo bi "postojanje Bjelorusije kao nezavisne države".

Cilj: Velika Rusija

Vjeruje se da interni strateški dokument dolazi iz pododjela administracije ruskog predsjednika - Direkcije za prekograničnu saradnju, osnovane prije pet godina. Zadatak ove institucije je razvoj strategije po kojoj Rusija može da proširi svoj uticaj i kontrolu nad svojim zemljama susjedima: baltičkim državama, Ukrajini ili Bjelorusiji.

Nekoliko izvora zapadnih obavještajnih službi smatra da je dokument autentičan i vjerodostojan. Strategija se mora posmatrati kao dio šireg plana – stvaranja takozvane Velike Rusije. Dokument je podijeljen u dva dijela. U prvom su navedeni strateški ciljevi Rusije u Bjelorusiji, odnosno kratkoročni do 2022., srednjoročni do 2025. i dugoročni do 2030. Ciljevi su pak podijeljeni u četiri oblasti: politički, vojni i odbrambeni sektor, društveni sektor i privreda i trgovine.

Dokument zatim opisuje rizike povezane sa ciljevima. Kremlju bi trebalo biti jasno da, s obzirom na trenutni tok rata u Ukrajini, svi kratkoročni ciljevi nisu realni. Međutim, zapadne obavještajne službe smatraju da cjelokupni plan nije zastario. U dokumentu iz Kremlja se, na primjer, predlaže pojednostavljena procedura za izdavanje ruskih pasoša bjeloruskim građanima. To je strategija, koja je već implementirana drugdje, na primjer u istočnoj Ukrajini ili u odmetnutom gruzijskom regionu Abhazije, kako bi se proširio utjecaj Moskve i potkopao nacionalni suverenitet država.

Ruska vojska u Bjelorusiji

Prema pisanju lista, postoje i planovi za proširenje ruskog vojnog prisustva u Bjelorusiji. Mnogo toga je već realizovano tokom rata protiv Ukrajine. Lukašenko je stalno pokušavao da spriječi stalno prisustvo ruskih trupa na bjeloruskom tlu. Ali od oktobra 2022. hiljade ruskih vojnika su u Bjelorusiji a dio njih se tamo obučava. Oružane snage Bjelorusije i Rusije vježbaju zajedničko i koordinirano vođenje borbi. I ekonomski uticaj Moskve zapravo nastavlja da raste. Bjelorusija je oduvijek zavisila od Rusije. Međutim, prema procjenama stručnjaka, do dvije trećine bjeloruskog izvoza uskoro bi moglo ići u Rusiju. Bjelorusija je također izgubila mnoge trgovinske partnere zbog međunarodne izolacije i sankcija.

Posebno je upečatljiv razvoj medijskog sektora. Od ruske invazije na Ukrajinu 24. februara 2022., bjeloruska propaganda je u potpunosti u skladu s ruskom. Državni mediji šire mržnju prema Ukrajini i podstiču kreiranje imdiža "ratnohuškačkog Zapada".

Lukašenkova borba protiv bjeloruskog jezika i kulture takođe ide u prilog ruskim planovima. Svako, ko turistički obilazak grada organizuje na bjeloruskom jeziku, riskira barem jedno hapšenje. Bjeloruski jezik sve više nestaje iz svakodnevnog života. Čini se da je to u skladu s namjerama Kremlja. Prema internoj strategiji, cilj je da ruski jezik izbaci bjeloruski iz službene upotrebe do 2030. godine.

Bjeloruski istoričar Valey Karbalevich trenutno smatra malo vjerovatnim brzo spajanje njegove zemlje s Rusijom. "Mislim da se Lukašenko neće odlučiti na to, uprkos svojoj zavisnosti od Rusije. Ni bjelorusko društvo nije spremno za ujedinjenje", rekao je Karbalevich. "Sve institucije su napravljene da funkcionišu kao institucije nezavisne države." Zapravo, malo je vjerovatno da će vladar u Minsku imati mnogo interesa da u potpunosti implementira planove Kremlja. Zapadne obavještajne službe su mišljenja da dvojica muškaraca i dalje ne vjeruju jedan drugome. Naprotiv: svaki od njih čeka – dok drugi ne umre.

ARD-Tagessvhau.de/jr

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu