Njemačka: Šta sa nuklearnim otpadom?

Nuklearna energija u Njemačkoj je od sredine aprila prošlost. Ranih 1960-ih je 20 nuklearnih elektrana strujom napajalo njemačku električnu mrežu. Tome je sada kraj. Posljednje tri nuklearne elektrane prestale su s radom 15. aprila. Ministrica okoliša Steffi Lemke (Zeleni) je u jednom u radijskom intervjuu rekla: "Mislim da sada trebamo uložiti svu svoju snagu kako bi napredovali u primjeni fotovoltarične odnosno solarne energije, energije vjetra ali i u uštedi energije i energetskoj efikasnosti. Moramo zaustaviti ove debate koje nas vraćaju unazad."

Time je okončan višedecenijski spor, čak i ako se ponavljaju pozivi za vraćanje nuklearnoj energiji zbog napete situacije na energetskom tržištu uzrokovane ratom koji Rusija vodi u Ukrajini. Ali uprkos odustajanju od nuklearne energije, ovim pitanjem će se Njemačka baviti još dugo vremena. Jer, reaktori se moraju demontirati, a najvruća tema je odlaganje radioaktivnog nuklearnog otpada. Kao i gotovo sve druge zemlje, koje su koristile ili nastavljaju koristiti nuklearne elektrane, Njemačka još nije pronašla mjesto gdje bi se otpad, posebno istrošeni štapovi za sagorijevanje, mogli bezbjedno skladištiti. Trenutno je nuklearni otpad pohranjen u privremenim skladištima na lokacijama napuštenih elektrana, ali zakon nalaže da se nuklearni otpad mora odlagati i hiljadama godina čuvati u sigurnim podzemnim skladištima.

Privremena skladišta moraju se zamijeniti trajnim

Wolfram König, predsjednik Njemačkog ureda za sigurnost upravljanja nuklearnim otpadom (BASE) za DW kaže kako su privremena skladišta napravljena da posluže samo za određeni vremenski period. „Namjera im je da premoste vrijeme dok ne bude dostupno i dok se ne nađe skladište za otpad koje odgovara zakonskim propisima. Beton, čelik, bodljikava žica i zaštitari ne mogu biti zamjena za adekvatno skladište sa robusnom geološkom strukturom. Tražimo odgovarajuću geološku dubinu, odgovarajući sloj soli, granita ili glinice (glinene stijene) koji će osigurati da radioaktivne tvari tokom beskonačno dugog vremenskog perioda ne dospiju na površinu."

Njemačka se u potpunosti slaže sa svih 30-ak zemalja koje su imale ili još koriste nuklearne elektrane: radioaktivni otpad se odlaže pod zemljom. Ali gdje tačno? Dugo vremena je to u Njemačkoj bio Gorleben, smješten na istoku Donje Saksonije. Ovo mjesto su političari favorizovali kao moguću lokaciju za podzemno odlaganje nuklearnog otpada. Ali Gorleben je oduvijek bio mjesto nasilnih protesta protiv nuklearne energije, tako da su političari prije nekoliko godina odlučili da se odreknu te lokacije.

Sada se po cijeloj Njemačkoj, na preko 90 mogućih mjesta, traži nova, podesnija lokacija. Wolfram König kaže kako se pretpostavlja da će proces traženja odgovarajućih skladišta za nuklaerni otpad u Njemačkoj trajati „otprilike isto vremena koliko je korištena nuklearna energija, dakle oko 60 godina". A i demontaža 20-ak nuklearnih elektrana također će potrajati. „Demontaža elektrana koje su povučene iz upotrebe je odgovornost operatera. Oni to moraju organizovati. Trenutno se računa da se demontaža ne može završiti ni 10 do 15 godina nakon izdavanja dozvole."

Finska najdalje dogurala 

Nuklearne elektrane trenutno su u pogonu u 30 zemalja, dok su atomski reaktori ugašeni još u Italiji, Kazahstanu i Litvaniji. Ujedinjeni Arapski Emirati i Bjelorusija su u procesu gradnje nuklearnih elektrana i tek počinju koristiti nuklearnu energiju. Trajno i sigurno skladištenje radioaktivnog otpada je neriješen zadatak u cijelom svijetu.

Finska je otišla najdalje u planiranju odlaganja nuklernog otpada. Šef uprave opštine Eurajoki na jugu zemlje Vesa Lakaniemi rekao je za ARD da „ko god ima koristi od struje mora preuzeti odgovornost i za nuklearni otpad". I tako je to u Finskoj. Ako koristite nuklearnu energiju, morate doplatiti i konačno skladištenje."

Procijenjeni troškovi izgradnje konačnog skladišta iznose 3,5 milijardi eura. Prema Međunarodnoj agenciji za atomsku energiju (IAEA), širom svijeta trenutno su u pogonu 422 nuklearna reaktora, čija prosječna starost iznosi oko 31 godinu. U nedavnom izvještaju think tanka „World" o stanju nuklearne industrije navodi se da ne može biti govora o renesansi nuklearne energije. O proizvodnji električne energije širom svijeta u nuklearnim elektranama u izvještaju se dalje kaže: "U 1996. godini je ta proizvodnja dostigla najviši nivo i iznosila je 17,5 posto, dok je u 2021., po prvi put u četiri decenije, ova vrijednost pala ispod 10 posto." Bilo kako god bilo: zračeće nasljeđe radioaktivnog otpada će zaokupirati Njemačku još mnogo godina.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu