Gamescom: Digitalni svijet igara

Igraju svi i svuda. Dovoljno je da sjednete u tramvaj i pogledate oko sebe. Djeca, omladina, odrasli: niko ne diže pogled sa ekrana. Jedva da komuniciraju međusobno. Svako je u svom digitalnom svijetu. Zbog toga naredni podaci skoro nikoga ne iznenađuju: 84 odsto mladih u Njemačkoj u dobi od 14 do 29 godina igraju igrice na svom PC-u, konzoli, smartphoneu ili na tabletu. Među onima koji su u dobi od 30 do 49 godina svaki drugi je "gamer". Prema navodima udruženja informatičke industrije Bitcom, to znači da u Njemačkoj ima 29 miliona ljudi koji redovno igraju igrice.

To su podaci koji raduju industriju proizvođača igara. Njihovo udruženje BIU je samo u prvih šest mjeseci 2014. zabilježilo da je ostvaren promet od 798 miliona eura. To je rast od šest odsto u odnosu na isti period 2013. S takvim podacima optimistično se ulazi u šesti po redu sajam kompjuterskih igara Gamescom i očekuje dalji rast prometa do kraja ove godine. Na najvažnijem svjetskom sajmu zabavne i interaktivne elektronike, koji počinje u srijedu (13.8.), očekuje se dolazak stotina hiljada posjetilaca. Već uoči početka sajma u Kelnu prodato je 300.000 ulaznica, prenosi šef sajmišta u ovom gradu, Gerald Böse. Pretpostavlja se da će ulaznice na samoj kapiji kupiti još desetine hiljada ljudi.

Nove konzole, novi svjetovi

Uz Božić 2013. godine na tržište su izbačene nove konzole Microsoft Xbox One i Playstation 4. Softwerske kompanije su prve igre za nove konzole predstavile na sajmu E3 u Los Angelesu, u junu 2014. Ipak, tek na predstojećem sajmu u Kelnu će nove verzije igara moći da se igraju na novim konzolama. "To je ono što čini ovaj sajam privlačnim tolikom broju ljubitelja igrica", kaže Maximilian Schenk, sekretar udruženja BIU.

"Otkrijte nove svijetove kroz igru" - glasi zvanični moto ovogodišnjeg Gamescoma. U većini novih igara radi se upravo o otkrivanju i stvaranju novih svjetova, prenosi Schenk. Nove konzole imaju bolje i brže procesore i omogućavaju korisnicima da u trenu generišu nove svijetove i da ih uređuju po želji. U igrama se odvijaju sve kompleksnije priče "koje nas pogađaju i pokreću i koje smo do sada imali priliku da upoznamo samo u filmovima ili knjigama", objašnjava Schenk. U igricama je vidljivo sve više detalja na ekranu. Schenk navodi da je "sve tako intenzivno i izgleda kao u prirodi, čak i vlati trave". Zbog novih tehnologija se nove konzole prodaju za 23 odsto bolje nego prošle generacije koje su na tržište izbačene 2005. i 2007.

Sve više igara za smartphone

Iako najveći dio zarade ova industrijska branša ostvaruje prodajom konzola, u prvoj polovini ove godine za čitavih 133 odsto porasla je prodaja aplikacija (Appova) ili dodatnih funkcija za igranje na mobitelima. Ostvaren je obrt od 114 miliona eura. U Njemačkoj su igrice za mobitele i tablete posebno omiljene. Mnogo su jeftinije od igara za konzole i bez problema mogu da se skinu sa interneta. Besplatne osnovne verzije mogu da se koriste kao proba, a nakon toga da se dokupe posebne funkcije.

To je bilo zanimljivo i onim grupama ljudi koji do sada nisu igrali igrice. BIU navodi da je 41 odsto kupaca app-ova za igranje starije od 40 godina. Svaki drugi takav kupac živi u domaćinstvu u kojem prihodi prelaze 3000 eura mjesečno. Bitkom, osim toga, prenosi da je zabilježen do sada najveći porast igrača među generacijom od 50. do 64. godine starosti. U međuvremenu skoro svaki četvrti stanovnik Njemačke u toj dobi igra neku od igrica. Prošle godine ih je bilo upola manje.

Stoga će na Gamescomu prominentnu poziciju zauzeti aplikacije za igranje na mobitelima i tabletima. Osim jednostavnih igrica "za usput", biće prikazane i kompleksne igre za spomenute uređaje. Schenk navodi da se cijela branša nada da će ubuduće ovaj sajam posjećivati više "cijelih porodica". Ponuda proizvođača je u svakom slučaju sve više usmjerena na određene ciljne grupe i interese svih generacija.

I Njemačka želi da postane proizvođač

Na Gamescomu se ove godine očekuje dolazak 650 proizvođača iz 45 zemalja svijeta. Među njima je i najprominentniji partner, takozvani "Nordic Region", kojeg čine Danska, Norveška, Finska, Švedska i Island. Nordic Game Institute (NGI) je postao primjer za cijelu Evropu plasiranjem igrica kao što su "Angry Birds" firme Rovio ili "Quizduell" firme Feo Media. NGI podržava oko 700 firmi iz sjeverne Evrope i oni zajedno ostvaruju promet od 1,5 milijarde eura godišnje.

Ovaj uspješan recept želi da primijeni i Njemačka. Ona je za sada važno tržište igara, ali ne i jedna od vodećih sila u proizvodnji igrica, prenosi Maximilian Schenk. Od partnera u "Nordic Regionu" može mnogo da se nauči kako bi se "od Njemačke napravio važan centar razvoja kompjuterskih igrica". I sadašnja vlada Njemačke je u svom koalicionom ugovoru definisala podršku tom razvoju. S privrednopolitičkog aspekta, interes Njemačke je da ojača svoju industriju kompjuterskih igara.