Demonstracije protiv desničarskog ekstremizma u Berlinu

„Opasali smo cijelu zgradu Bundestaga i napravili protivpožarni zid", kaže aktivista za prava migranata Tareq Alaows dok stoji na maloj pozornici okružen sa više od 100.000 ljudi.

U samom srcu političkog Berlina, na otvorenom prostoru između zgrade Reichstaga, sjedišta njemačkog parlamenta, zgrade u kojoj je kancelarova kancelarija, Brandenburških vrata i glavne željezničke stanice, na kišovitom i prohladnom danu su se okupile desetine hiljada ljudi u znak protesta protiv desničarskog ekstremizma. Na skup pod nazivom '#WirSindDieBrandmauer' (Mi smo protivpožarni zid) pozvalo je udruženje "Ruka u ruci - Sada solidarno djelovati!"

Organizatori su procijenili broj sudionika tokom demonstracija na oko 300.000 ljudi. Policija govori o više od 150.000. Dakle, niz protesta protiv desničarskog ekstremizma u Njemačkoj se nastavlja. U subotu je u Freiburgu i Dresdenu demonstriralo oko 30.000 ljudi, u Nürnbergu i Augsburgu oko 25.000, kao i u mnogim drugim gradovima.

Najveći protest od početka talasa protesta

Ako pogledamo na policijske brojke, onda su ovo najveći protesti u Njemačkoj od sredine januara, od početka protesta protiv desničarskog ekstremizma i desnog mržnje koji se održavaju širom Njemačke. Ova lavina je pokrenuta izvještavanjem "Correctiva", koji je 10. januara izvijestio o sastanku održanom u novembru 2023. godine između predstavnika stranke Alternativa za Njemačku (AfD), desničarskih ekstremista, nekoliko članova CDU-a i poslovnih ljudi. Na tom sastanku se otvoreno raspravljalo o masovnim deportacijama iz Njemačke i strukturalnom rasizmu.

Od tada, milioni ljudi izlaze na njemačke ulice. Početkom prošle godine, organizatori su prvobitno očekivali oko 2000 učesnika. Zatim je došlo do otkrića "Correctiva". Od 2000 ljudi, koji ne bi privukli pažnju uobičajenog subotnjeg protesta u Berlinu, postalo je više od 150.000, uključujući i prijenos uživo na internetu. Broj organizacija koje su podržale poziv rapidno je porastao na preko 1800. Među njima nema političkih stranaka, ali ima mnogo velikih udruženja civilnog društva. Nema vrlo poznatih govornika, ali ima osoba koje su snažno ukljućene u borbu protiv desničarskog ekstremizma.

Većina govornika je mlađa od 40, neki čak i od 30 godina. Jedna od prepoznatljivijih ličnosti je Luisa Neubauer, koja je postala popularna u Njemačkoj nakon klimatskih protesta "Fridays for Future". Ona izražava želju da ovaj protest bude izvor nade za široki društveni pokret protiv desničarskog ekstremizma, protiv isključivanja i nasilja. 'Nada ne pada s neba. Nada je prokleto težak posao', kaže Neubauer i dodaje: „Demokratija se ne posjeduje. Demokratija se živi.'"

Demokratija ovdje također znači: mnogo ručno izrađenih transparenata s jasnim porukama koje su često usmjerene direktno protiv desničarsko-populističke stranke AfD. Kada su govornici na bini govorili o više socijalnog rada, boljoj obrazovnoj politici i jačanju inicijativa protiv desničarskog ekstremizma, prisutni su aplaudirali.

Poseban aplauz dobijaju govornici iz istočnih njemačkih saveznih država, iz Brandenburga, Tiringije, Saksonije. Oni opisuju strahove, uznemiravanja, nasilje, ali i novu svijest građanskog društva. „Solidarni pozdravi svima koji danas izlaze na ulice u Drezdenu i Glauchau', zaključuje svoj govor 21-godišnji student i autor Jakob Springfeld.

U oba ova grada postoji desničarska scena. Na ovakve izjave većina ovdje pažljivo sluša, uključujući izvještaje o rastućem pritisku iz desničarskih krugova, pa čak i otvorenom nasilju protiv novinara i tima 'Correctiva'."

Sloboda, demokratija, pluralnost

U šarenoj masi ljudi ima mnogo porodica s djecom, ponekad i tri generacije. 'Djeca bi trebala što prije naučiti šta znači demokratija i šta znači sudjelovanje u javnom životu. Kako se zalaže za vlastita prava', kaže za Deutsche Welle jedna majka s dvoje male djece iz berlinske četvrti Wedding. Starija žena na pitanje o svojim motivima samo kaže 'Sloboda, demokratija, pluralnost. Da Berlin ostane Berlin.'"

Među demonstrantima su i migranti. Nastavnik Jannis je na demonstracije došao sa cijelom grupom ljudi iz Južne Koreje, Vijetnama i Kine. Na prednjoj strani njegovog transparenta piše: `Mi smo Njemačka', a na poleđini `Njemačka smo mi`. 'Mi kao zajednica Azijatkinja i Azijata želimo pokazati da i mi pripadamo Njemačkoj', kaže on za DW. 'Kada pokažemo svoj stav protiv desnice, to pokazuje koliko pripadamo ovom društvu.'

Jannis, koji potiče iz Kine, kaže da je već 20 godina u Njemačkoj, da ovdje radi i plaća poreze. 'Ipak uvijek imam osjećaj da moram pružiti dodatni napor, da uvijek moram dokazivati da pripadam'. Jedna od osoba iz njegove grupe nosi transparent na kojem piše: Stručnjaci iz inostranstva? Otvorenost i raznolikost su preduslov.

Protesti širom Njemačke

Demonstracije u Berlinu su samo jedne od održanih širom Njemačke. Demonstracije se nastavljaju i danas. Posebna pažnja usmjerena je prema događajima u istočnom dijelu Njemačke. Često su to u manjim gradovima najveći skupovi od pada Berlinskog zida 1989.

Na kraju demonstracija u Berlinu je posljednji govornik najavio da će na istom mjestu 8. juna ponovo biti održan veliki protestni skup protiv desničarskog ekstremizma. To je dan prije evropskih izbora.

Orginalni tekst na njemačkom jeziku možete pročitati OVDJE

Pratite nas i na Facebooku, preko X-a, na Youtubeu, kao i na  Instagramu